Gradsko vijeće Grada Rijeke na današnjoj sjednici nije prihvatilo ni polugodišnje izvješće o radu gradonačelnice Ive Rinčić ni polugodišnji izvještaj o izvršenju gradskog proračuna za 2026. godinu. Riječ je o prve dvije točke dnevnog reda sjednice koja je počela jutros u riječkoj vijećnici.
Izvješće o radu gradonačelnice za razdoblje od siječnja do lipnja podržalo je 12 vijećnika, protiv ih je bilo 15, dok su četiri vijećnika bila suzdržana. Samo neprihvaćanje izvješća nema neposredne posljedice za mandat gradonačelnice, koja je izabrana neposredno na izborima, ali rezultat glasovanja predstavlja jasnu političku poruku da njezin rad u prvih šest mjeseci ove godine nije dobio većinsku potvrdu Gradskog vijeća. Slična poruka stigla je i već kod sljedeće točke. Polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Grada Rijeke za 2026. godinu dobio je 13 glasova za, 15 protiv i tri suzdržana.
Ni to glasovanje ne znači da je „pao“ gradski proračun. Proračun za 2026. godinu usvojen je u prosincu prošle godine, a njegove prve izmjene i dopune u svibnju ove godine te ostaje temelj financiranja Grada. Danas se glasovalo o izvještaju koji pokazuje kako se proračun izvršavao tijekom prvih šest mjeseci godine.
Neusvajanje dvaju izvještaja samo po sebi nema neposredne pravne posljedice, niti samo po sebi znači političku krizu, ali svakako može biti pokazatelj osjetljivog i potencijalno nestabilnog odnosa izvršne vlasti i vijećničke većine.
Zanimljiva je bila i rasprava o izmjenama i dopunama statuta gradskih kulturnih ustanova. Na dnevnom redu našle su se izmjene vezane uz HNK Ivana pl. Zajca, Gradsku knjižnicu Rijeka, Art-kino, Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Muzej grada Rijeke, Gradsko kazalište lutaka i Hrvatski kulturni dom na Sušaku.
Najviše rasprave izazvala je odredba prema kojoj predstavnik osnivača u upravnom odnosno kazališnom vijeću može biti opozvan prije isteka mandata ako tijelo koje ga je imenovalo „nije zadovoljno njegovim radom“.
Ivana Prica Matijaš (SDP) upozorila je da takvo rješenje otvara pitanje demokratičnosti načina na koji se članovi upravnih vijeća mogu mijenjati, dok je Nebojša Zelič (Možemo!) problematizirao upravo neodređenost formulacije „nezadovoljstvo radom“.
Prema njegovim riječima, dosadašnja pravila jasnije su određivala zbog čega član upravnog vijeća može biti razriješen, dok nova formulacija ostavlja znatno širi prostor onome tko ga je imenovao.
– Nezadovoljstvo radom, potpuni hir, postaje razlog za razrješenje člana upravnog vijeća kulturne ustanove. Nije jasno što nezadovoljstvo znači, upozorio je Zelič, naglasivši da članovi upravljačkih tijela nisu imenovani kako bi potvrđivali svaku odluku izvršne vlasti, nego kako bi svojim znanjem i iskustvom sudjelovali u upravljanju ustanovama.
Otvorio je i pitanje smisla četverogodišnjeg mandata upravnih i kazališnih vijeća ako se predstavnika osnivača može opozvati zbog općenito formuliranog nezadovoljstva njegovim radom. Prema njegovu tumačenju, mandat bi trebao jamčiti određenu stabilnost i autonomiju upravljačkog tijela, pri čemu neslaganje s gradonačelnicom samo po sebi ne bi trebalo biti jednako lošem radu.
Ana Trošelj (PGS) u raspravi je podsjetila i na ranije stavove Ive Rinčić prema sličnim rješenjima u vrijeme prethodne gradske vlasti.
– Neka mi netko kaže gdje sam intervenirala kod članova upravnih vijeća, odgovorila je Rinčić na kritike.
Za razliku od dva prethodna izvještaja, kod izmjena statuta potrebna većina ipak se okupila. U glasovanju koje je uslijedilo prijedlog je podržalo 16 vijećnika, 14 ih je bilo protiv, a jedan suzdržan.
Istaknuta fotografija screenshot Youtube
#Grad Rijeka #Iva Rinčić #izmjene statuta #izvještaj #kulturne ustanove #Nebojša Zelić #Sjednica Gradskog vijeća
