Popisi najčitanijih naslova u knjižnici možda nam ne mogu otkriti precizne čitalačke navike jednog grada, ali nam mogu dati zanimljivi okvir kretanja trendova i „poslušnosti” publike. Možemo pogledati i koliko se aktualnosti pretaču iz prethodne godine u narednu, što opstaje, a što se novoga pojavilo na policama – i što pojedini naslovi govore o potrebama čitatelja. Jer ponekad čitanost nije odraz kvalitete ili popularnosti, već osobnog očekivanja, dakle konkretne potrebe i želje za određenom tematikom, žanrom, stilom… Knjiga je posuđena, ne možemo znati kako je i ocijenjena nakon čitanja, a odluka za posudbom nastaje prije iskustva čitanja. Unatoč tome, ovakvi popisi ipak nešto signaliziraju, i zanimljivo je što su kod pojedinih naslova mnoge knjižnice u Hrvatskoj prilično usuglašene. Uzimajući sve navedeno u obzir, ovogodišnji sken najčitanijeg nije naročito iznenadio.
Popisi knjiga sastavljaju se na temelju podataka dostupnih putem online izvora (katalog.gkr.hr) o najposuđivanijim naslovima u posljednjih 365 dana. Podaci obuhvaćaju cijelu mrežu Gradske knjižnice Rijeka, a ne samo Središnju knjižnicu, a odabrani naslovi ne uključuju lektire niti knjige namijenjene djeci.
NAJČITANIJI NASLOVI:
Igor Beleš: Listanje kupusa
Valerie Perrin: Svježa voda za cvijeće
Ante Tomić: Nada
Freida McFadden: Kućna pomoćnica
Drago Hedl: Matija
Freida McFadden: Tajna kućne pomoćnice
Kristian Novak: Slučaj vlastite pogibelji
Marina Vujčić: Sigurna kuća
Valerie Perrin: Troje
Jurica Pavičić: Žigice
Novi popis najčitanijih naslova beletristike u Gradskoj knjižnici Rijeka u 2025. ne razlikuje se znakovito od prošlogodišnjeg. Zajedničko im je “Listanje kupusa”, “Svježa voda za cvijeće”, “Kućna pomoćnica”, “Slučaj vlastite pogibelji” i “Troje”, dakle polovica naslova.
Belešovo “Listanje kupusa” doživjelo je prošle godine četvrto izdanje, što je za hrvatski kontekst i činjenicu da je roman izašao u svibnju 2023. godine, ne tako česti uspjeh. Osim toga što je autor aktivan s gostovanjima, dobra riječ o knjizi se širi brzo, pa se tako “Listanje kupusa” smješteno u Borovo 1991. kontinuirano penje na top liste. I ovdje stvarno nije riječ o površnom hajpu, već o kvalitetnom pisanju i dojmljivoj priči koja je spremna oduševiti i one koji postaju skeptični prema ratnim tematikama.
Slični uspjeh niže i Kristian Novak čije se prvo izdanje romana “Slučaj vlastite pogibelji” rasprodalo u samo četiri tjedna. Do ovakvih je naslova teško doći u knjižnicama, a atraktivnost romana također leži u dobroj priči, premda iznesenoj na posve drugačiji način.
Vrlo je čitana i Marina Vujčić, sa svojom “Sigurnom kućom”, psihološkim romanom o verbalnom i psihičkom nasilju u partnerskom odnosu i stigmama kao i opasnostima koje se često skrivaju u “tihom” nasilju. Vjerojatno je postalo izlizano reći da je neki roman potreban, ali ovaj roman zaista jest potreban.
Freida McFadden se ušuljala na popis i ove godine, ovaj put s dva naslova. To pretjerano ne čudi s obzirom na njenu prošlogodišnju popularnost, ali i fakt da se trenutačno u kinima može pogledati i filmska inačica “Kućne pomoćice” sa Sydney Sweeney i Amandom Seyfried u glavnim ulogama.
HRVATSKI AUTORI:
Igor Beleš: Listanje kupusa
Ante Tomić: Nada
Drago Hedl: Matija
Kristian Novak: Slučaj vlastite pogibelji
Marina Vujčić: Sigurna kuća
Jurica Pavičić: Žigice
Slavenka Drakulić: O čemu ne govorimo
Aleksandar Stanković: Depra
Bekim Sejranović: Nigdje, niotkuda
Julijana Matanović: Stoji ti put
O romanu “Nada” hrvatskog autora i novinara Ante Tomića također se mnogo šuška. Riječ je o stranično skromnijem romanu o brodolomcu na otoku s čudotvornom svetom Margaretom, gdje se događaju nepredvidljive stvari. Uz rame mu stoji i “Matija” Drage Hedla, žanrovski bliska dnevničkim zapisima, a tematski usko vezana za obitelj i osobna tragična iskustva. Na tragu još jedne obiteljske drame, ali zapakirane u krimi triler, su “Žigice” Jurice Pavičića. Ovdje je i Slavenka Drakulić sa zbrikom priča “O čemu ne govorimo” i progovaranjem o ‘tabuima modernog društva’ poput starosti, prolaznosti i nemoći. Još jedan snažni ženski glas u borbi protiv neravnopravnosti i podčinjenosti je Julijana Matanović sa svojom knjigom “Stoji ti put”. Ovdje je i neprežaljeni Bekim Sejranović sa svojim romanom “Nigdje, niotkuda”, iako se mnogo pričalo i o njegovom nedovršenom ali svejedno objavljenom romanu “Chinook”. Na koncu je i dalje aktualan Aleksandar Stanković sa svojom knjigom “Depra” u kojoj otvoreno opisuje vlastitu borbu s depresijom.
Svi navedeni autori i autorice već neko vrijeme imaju svoje čvrsto mjesto na domaćoj književnoj sceni, a zanimljivo je vidjeti da kad je u pitanju domaća književnost, u fokus najčešće dolaze emotivno teže ili društveno osjetljive priče. Nema mnogo “laganog” štiva, niti onog komercijalnijeg štiha kao što je to slučaj s knjigama autorice Kristin Hannah (često je na popisima knjižnica, ali ovdje je ove godine ipak nema). Premda je i autofikcija sve popularnija, ona i dalje ne zauzima tron najčitanijih naslova, a drugi žanrovi poput znanstvene fantastike, horora i fantastike na ovakvim popisima gotovo pa ni ne postoje.
ZAVIČAJNE ZBIRKE:
Zoran Žmirić: Visoke trave
Vedrana Rudan: Umrijeti bez stresa
Zoran Žmirić: Hotel Wartburg
Radmila Matejčić: Kako čitati grad
Ivica Prtenjača: Kino sloga
Zoran Žmirić: Pacijent iz sobe 19
Gordana Hajtić: Dobar dan, izvolite
Zoran Žmirić: Blockbuster
Zoran Žmirić: Kaleidoskop
Vedrana Rudan: Muškarac u grlu
Na popis najposuđivanijih naslova zavičajne zbirke GKR smjestio se i Zoran Žmirić, autor kojeg hrvatska a posebice domaća riječka publika odano cijeni, i to sa svojim posljednjim romanom “Visoke trave”, kao i prethodnim upečatljivim “Pacijentom iz sobe 19”. Vedrana Rudan je također popularna među Riječanima i Riječankama, a tu je cijenjeni Ivica Prtenjača i riječka autorica Gordana Hajtić, a naravno status jedne od najpoznatijih riječkih knjiga zadržava “Kako čitati grad” Radmile Matejčić.
Istaknuta fotografija: Franka Blažić
#domaća književnost #GKR #najbolje knjige #najčitaniji naslovi 2025 #Rijeka
