Povijest Frankopana neraskidivo je povezana s prostorom današnje Primorsko-goranske županije. Od otoka Krka, koji se smatra njihovom pradomovinom, preko Vinodola i Hrvatskog primorja pa sve do Gorskog kotara, tragovi ove velikaške obitelji sačuvani su u brojnim kaštelima, utvrđenim gradovima, dvorcima i sakralnim kompleksima.
Kulturno-turistička ruta Putovima Frankopana danas povezuje 17 frankopanskih kaštela, utvrđenih gradova i dvoraca te tri sakralna kompleksa. Uz povijesne građevine, ruta uključuje i osam interpretacijskih centara – na Trsatu, Grobniku, u Bakru, Bribiru, Krku, Čabru, Brodu na Kupi i Kraljevici – dok se središnji posjetiteljski centar nalazi u dvorcu Nova Kraljevica.
Ruta povezuje različite krajolike i povijesne slojeve, od otočnog i primorskog prostora do goranskih šuma i doline Kupe. Svaki lokalitet pritom nosi vlastitu priču, a zajedno stvaraju sliku prostora u kojem su Frankopani stoljećima imali važnu političku, gospodarsku i društvenu ulogu.
Jedno od ključnih mjesta frankopanske baštine nalazi se na otoku Krku. Kaštel u gradu Krku uklopljen je u rimske gradske zidine, a čine ga tri različite kule, zidine i prostrani atrij s vodospremom. Njegov položaj i arhitektura svjedoče o obrambenoj ulozi koju je imao u zaštiti grada. Na otoku se nalazi i kaštel Gradec, dok je s frankopanskom baštinom povezan i franjevački samostan na Košljunu. Otok Krk pritom nije važan samo zbog sačuvanih građevina. Upravo se na prostoru otoka razvila obitelj koja će tijekom sljedećih stoljeća proširiti svoje posjede i utjecaj prema Vinodolu, Primorju i Gorskom kotaru. Službena ruta stoga Krk predstavlja kao jedno od ishodišta frankopanske priče.
Iz otočnog prostora put vodi prema Vinodolu, području u kojem je frankopanska baština posebno istaknuta. U Novom Vinodolskom nalazi se kaštel s kulom Kvadrac, jedini sačuvani dio nekadašnjeg kaštela koji su Frankopani podigli u 13. stoljeću. Upravo je u tom prostoru 1288. godine donesen Vinodolski zakon, jedan od najvažnijih pravnih spomenika srednjovjekovne Hrvatske. Zakon je pisan hrvatskim jezikom i glagoljicom, a potpisali su ga predstavnici devet vinodolskih gradova.
Vinodolsku mrežu frankopanskih utvrda čine i Drivenik, Grižane, Bribir i Ledenice. Kaštel Drivenik jedan je od devet gradova koji se spominju u Vinodolskom zakonu. Prema službenoj interpretaciji rute, njegov naziv upućuje na drvenu prvu fazu gradnje, dok je između 13. i 15. stoljeća utvrda građena u kamenu. Frankopani su njime nadzirali promet kroz Vinodol, a kasnije je kaštel dobio i važnu obrambenu ulogu u zaštiti od osmanskih prodora. Kaštel Grižane, smješten na teško pristupačnoj stijeni, još je jedan primjer načina na koji su frankopanske utvrde bile povezane s konfiguracijom terena. U takvim je položajima obrambena funkcija građevine bila povezana s pogledom i nadzorom nad okolnim prostorom.
Tragovi Frankopana zatim vode prema Bakru, Hreljinu, Kraljevici i Trsatu. Kašteli i dvorci na ovom prostoru pokazuju koliko je važan bio položaj između obale i zaleđa.
Na području Rijeke posebno mjesto zauzima Trsat, čiji kaštel predstavlja jednu od najprepoznatljivijih povijesnih točaka grada. Njegov položaj iznad Rječine i Kvarnerskog zaljeva govori o važnosti Trsata kao strateške točke, dok je danas jedan od osam interpretacijskih centara rute.
Još je izraženija povezanost frankopanske baštine s krajolikom na Grobniku. Kaštel Grobnik nalazi se na 466 metara visokom brijegu između Rječine i Grobničkog polja. Knezovi Krčki, odnosno kasniji Frankopani, vlasnici su Grobnika od 1225. godine, a kaštel se kroz stoljeća širio i nadograđivao. Posebno su vidljivi tragovi graditeljskih zahvata iz vremena Frankopana i Petra Zrinskog, uključujući uklesane godine 1442. i 1664.
Grobnik je važan i zbog svoje povezanosti s Vinodolskim zakonom. Njegovi predstavnici sudjelovali su u donošenju tog srednjovjekovnog pravnog dokumenta, a sam je kaštel kroz stoljeća bio važna strateška točka. Danas se u njemu nalazi i interpretacijski centar koji priču o Frankopanima povezuje s lokalnom poviješću i tradicijom.
Prema Gorskom kotaru krajolik se postupno mijenja. Mediteranski i primorski prostor zamjenjuju šume, planine i dolina Kupe, ali frankopanski tragovi ostaju prisutni. Upravo ovdje ruta pokazuje koliko se široko protezao prostor povezan s Frankopanima i Zrinskima. U Brodu na Kupi nalazi se Kaštel Zrinskih, podignut na temeljima starijeg frankopanskog kaštela. Prema službenim podacima rute, Frankopani su na tom mjestu u 15. stoljeću podigli drveni kaštel, a nakon što je posjed naslijedio Petar Zrinski, 1651. godine na njegovim je temeljima podignuto novo zdanje. Položaj uz Kupu bio je važan zbog putova koji su povezivali Gorski kotar s Hrvatskim primorjem, Slovenijom i Pokupskim prigorjem.
Frankopani su mnogima danas važni upravo zato što njihovo nasljeđe nije tek podsjetnik na jednu plemićku obitelj, već svjedočanstvo o tome kako su se kroz stoljeća oblikovali prostor, društvo i kulturni identitet našega kraja.
Njihovi kašteli i dvorci pritom ne moraju ostati samo nijemi spomenici prošlosti – mogu postati mjesta susreta, umjetnosti, edukacije i novih kulturnih sadržaja. Pronaći novi kontekst i omogućiti da ponovno budu dio svakodnevice. Upravo u tom spoju očuvanja i suvremene interpretacije Frankopani mogu prestati biti tek izlizano poglavlje iz povijesnih knjiga i postati živa kulturna referenca prostora u kojem i danas živimo, ali i početak drugačijeg promišljanja korištenja materijalne ostavštine i lokaliteta.
#Frankopani #Gorki kotar #Kaštel #Rijeka #Tragovima Frankopana #Trsat
