Dana 27. siječnja 1945. godine Crvena armija oslobodila je logor Auschwitz u Poljskoj, najveći nacistički koncentracijski logor, otkrivši svijetu razmjere užasa koji su se ondje dogodili. Ujedinjeni narodi su 2005. godine, donošenjem Rezolucije o danu sjećanja na holokaust, taj datum proglasili Međunarodnim danom sjećanja na žrtve holokausta. Od tada se taj dan s posebnim pijetetom prema svim žrtvama obilježava diljem svijeta, a obilježen je i u Rijeci.
Program obilježavanja započeo je projekcijom animiranog filma Andrina i Tatina zvijezda (La stella di Andra e Tati), nastalog prema istinitoj priči o dvije Riječanke, sestrama Alessandri i Tatiani Bucci, koje su u dobi od četiri i šest godina, u ožujku 1944. godine, zajedno s majkom, bakom, tetom i bratićem, odvedene iz svog doma u koncentracijski logor Auschwitz-Birkenau. Sestre Bucci imale su sreću preživjeti pakao Auschwitza.
Održana su i dva komemorativna skupa: jedan na židovskom groblju na Kozali, drugi u ulici Ante Starčevića kod kućnog broja 5, na mjestu gdje su postavljeni prvi Kameni spoticanja u Rijeci, u organizaciji Udruge antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke.
– Među članovima židovske zajednice gotovo nema nikoga čiji predak nije završio u nekom logoru. Moj djed je završio u Jasenovcu, a baka u Đakovu. Većina nas itekako je svjesna onoga što se dogodilo. Na današnji dan obilježavamo oslobođenje Auschwitza, u kojem je nastradalo 1,1 milijun ljudi, od čega je 90 posto Židova. To je najveće stratište u Drugom svjetskom ratu, a ni ta brojka nije potpuna. Mnoge žene, djeca i starci koji su došli u logor nikada nisu popisani, nego su odmah odvođeni u plinske komore, rekao je okupljenima na Kozali Ranko Špigl, predsjednik Židovske općine u Rijeci.
Špigl je podsjetio da se godinama činilo kako je antisemitizam sve manje prisutan, no u posljednje vrijeme svijet kao da je „poludio“.
– Opet diljem svijeta imamo pojavu antisemitskih događaja. Kod nas još uvijek, srećom, nešto manje, a u Rijeci još manje nego u ostalim dijelovima Hrvatske, čime se na neki način ponosimo. No stanje je lošije nego prije pet ili šest godina, dodao je Špigl.
Mali kamenčić, kao tihi čin otpora zaboravu i sjećanja na žrtve, na stiliziranu Davidovu zvijezdu, rad profesora Zdenka Sile, položila je i gradonačelnica Rijeke Iva Rinčić.
– Ovdje se ne prisjećamo samo onih koji su stradali u holokaustu, nego i svih onih koji su i danas proganjani po bilo kakvim osnovama. Moramo upozoriti na rastući govor mržnje u javnom prostoru i reći da slobodu i standard u kojem danas živimo ne treba uzimati zdravo za gotovo. Svakodnevno, svojim primjerom i javnim politikama, moramo ukazivati na važnost senzibilizacije i osude svake vrste takvog ponašanja. Kada govorimo o žrtvama holokausta, u pravilu govorimo o ljudima koje poznajemo. Na ovom mjestu na Kozali svjedočimo stradanju stanovnika našega grada, što dodatno pojačava težinu današnjeg trenutka, kada se mnogi prisjećaju i članova svojih obitelji. Ovo je mjesto s kojeg možemo odaslati poruku mira, slobode i podsjećanja da se ovakve stvari više nikada ne ponove, rekla je Iva Rinčić.
Na komemorativnom činu na Kozali bili su i predstavnici UABA-e Rijeka, koji su se okupili i u ulici Ante Starčevića, gdje je 2013. godine postavljen prvi riječki Kamen spoticanja u znak sjećanja na Eugenia i Gianettu Lipschitz, rođenu Zipszer. Oboje su deportirani u Auschwitz 1944. godine i ubijeni nepoznatog datuma.
Kameni spoticanja postavljaju se u pločnik kao komemoracija i simbolična opomena prolaznicima, a UABA Rijeka do danas ih je postavila ukupno 15 u spomen na Riječane stradale u holokaustu.
– Danas je prilika da se prisjetimo svih žrtava holokausta, ali i svih ostalih ljudi koji su nevini stradali kao rezultat nacističke ideologije, samo zato što su pripadali drugoj vjeri, naciji ili političkoj orijentaciji. Povijest nas uči da se takve stvari ponavljaju. Uvijek se pokušava pronaći krivca za probleme, pa se bijes usmjerava prema slabijima. Danas su to prije svega migranti, ali i pripadnici drugih manjinskih zajednica. rekao je Vojko Obersnel, predsjednik UABA-e Rijeka i nekadašnji riječki gradonačelnik.
Obersnel je podsjetio kako je jedan od najrevnijih sljednika nacističke i rasističke ideologije bila Nezavisna Država Hrvatska, koja je od samog početka, donošenjem rasnih zakona, izabrala krivu stranu povijesti.
– Zato je neshvatljivo da netko i danas može slaviti takvu politiku i ljude koji su u njezino ime ubili ogroman broj nevinih žrtava, ali i prodali dio Hrvatske Italiji. Naša je zadaća na to stalno upozoravati. No nije riječ samo o upozoravanju. nadležna tijela trebala bi provoditi postojeće zakone, kojima je zabranjeno širenje mržnje i netrpeljivosti. Nažalost, to se često radi samo deklarativno. Ako se ne poduzmu ozbiljni koraci, pitanje je trenutka kada će se s nasilja prijeći na još teža djela, s mogućim tragičnim posljedicama, zaključio je Obersnel.
Sjećanje na žrtve holokausta nije samo čin prošlosti, nego i trajna obaveza sadašnjosti. Jer zaborav je uvijek prvi korak prema ponavljanju.
Istaknutu fotografiju snimio Kristian Sirotich
#Iva Rinčić #Kameni spoticanja #Kozala #Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta #Ranko Špigl #UABA Rijeka #Vojko Obersnel
