U Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku otvorena je izložba „Koncentracijski logori fašističke Italije u Hrvatskom primorju 1941. – 1943.“, posvećena stradanju tisuća ljudi tijekom talijanske okupacije Primorja i Gorskog kotara u Drugom svjetskom ratu. Otvorenju su nazočili brojni predstavnici javnog i političkog života, kao i velik broj građana.
Izložbu su postavili Muzej grada Rijeke, Židovska općina Rijeka i Hrvatski kulturni dom na Sušaku, a temelji se na knjizi Mladena Grgurića Talijanski koncentracijski logori u Hrvatskom primorju 1941. – 1943.. Postav su prilagodile Vesna Rožman i Sabrina Žigo, a izložba je popraćena publikacijom i dio je programa obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta.
Postav donosi pregled djelovanja talijanske okupacijske vlasti i sustava internacije na području današnje Primorsko-goranske županije, gdje su osnovani logori u Lovranu, Bakru, Kraljevici i Kamporu na Rabu. U njima je, u razdoblju od 1941. do 1943. godine, bilo zatočeno oko 23 tisuće ljudi, među kojima i više od tri tisuće djece do 16 godina starosti. U nehumanim uvjetima stradale su tisuće interniraca, a najveći broj žrtava vezan je uz logor Kampor.
U uvodnom obraćanju kustosica Sabrina Žigo naglasila je da je izložba svojevrsni omaž povjesničaru Mladenu Grguriću, koji se sustavno bavio temom talijanskih koncentracijskih logora.
– Ovi panoi sažimaju strašan dio naše povijesti o kojem se danas rijetko govori. Kroz ove logore prošlo je više od dvadeset tisuća ljudi, među njima i tisuće djece. Ljudi su stradavali u nehumanim uvjetima pod represijom radikalne ideologije i smatrali smo da je važno taj dio povijesti ponovno otvoriti javnosti, rekla je Žigo.
Ravnatelj Muzeja grada Rijeke Mladen Urem naglasio je važnost zajedničkog sjećanja i suradnje različitih zajednica.
– Komemorirajući žrtve holokausta, komemoriramo i žrtve svih ratova i svog nasilja. Poruka ove izložbe je da nema razlike među ljudima i da nasilje nikada nije rješenje. Posebno mi je drago što u ovom projektu sudjeluju talijanska, židovska i hrvatska zajednica, istaknuo je Urem.
Okupljene je pozdravio i Ranko Špigl, predsjednik Židovske općine Rijeka, podsjetivši pritom na važnost obilježavanja Dana sjećanja na žrtve holokausta, pročitana je i poruka Rine Brumini, koordinatorica projekta ispred Židovske općine Rijeka, koja se zahvalila svima uključenima u realizaciju ovog projekta, zbog bolesti nije mogla nazočiti otvaranju.
– Ponosna sam da se moja Rijeka ovako prisjeća svojih žrtava. Shalom, poručila je Brumini.
Gradonačelnica Rijeke Iva Rinčić istaknula je kako izložba svjedoči o jednom od najmračnijih razdoblja zajedničke povijesti.
– Ova izložba govori o logorima koji su se nalazili na području naše županije, kroz koje je prošlo više od 20 tisuća ljudi, među njima i tri tisuće djece do 16 godina. Sve osude nikada neće biti dovoljne, ali ovakve manifestacije pomažu da se prisjećamo dimenzija strahota i da pronalazimo snagu za razborit život u budućnosti. Svjedoci smo i novih ratova, novih izazova, prijetnji i strahova, ali i prijetnji budućim nevinim žrtvama. Fašizam se, nažalost, provlači kroz različite pore društva, što je nevjerojatno u 21. stoljeću. Manifestacije netolerancije, ekstremizma i govora mržnje samo su dio toga i takva djela svi moramo jasno osuditi te procesuirati u skladu sa zakonom.
Naša povijest, naši identiteti i svakodnevna stvarnost moraju biti temelji na kojima gradimo ne samo današnjicu, nego i budućnost. Svaki oblik fašizma, radikalizacije i ekstremnih stavova nikada nije bio rješenje za društvene probleme. Upravo suprotno, stvarali su dodatne sukobe i narušavali temelje onoga što dijelimo, a to su sloboda i jednakost. Možda ih ponekad uzimamo zdravo za gotovo, kao nešto zajamčeno, ali za njih se moramo stalno boriti. Podrška borbi protiv fašizma ne smije biti predmet političkih prepucavanja, nego civilizacijski doseg koji zajedno dijelimo. Rijeka kao grad u čiji su identitet utkane vrijednosti slobode i tolerancije uvijek će se boriti protiv svih oblika ekstremizma, s koje god strane oni dolazili. Samo je jedna prava strana – strana jednakosti, slobode, razumijevanja i odgovornosti. Strana demokracije koja poštuje sebe, druge i drugačije.
Za to se svi zajedno moramo zalagati, a upravo ovakve manifestacije dobar su poticaj u tom smjeru. O tome moramo govoriti mi stariji, ali i učiti one najmlađe kako se ove strahote više nikada ne bi ponovile. To je antifašizam prošlosti, ali i antifašizam budućnosti, poručila je Rinčić.
Dožupan Primorsko-goranske županije Robert Matić istaknuo je kako holokaust predstavlja najveću tragediju moderne ljudske povijesti.
– Holokaust je najveća tragedija i najgori događaj u našoj modernoj povijesti. Ova je izložba mala po formatu, ali nosi veliku poruku i snažnu simboliku. Ona nas podsjeća na sve žrtve i opominje da se takve stvari nikada ne smiju ponoviti. Prolazeći kroz izložbu i gledajući brojke i fotografije, čovjek ostaje zgrožen. Te slike jačaju otpor prema fašizmu i prema zlu koje je, nažalost, sve prisutnije u našem društvu i u svijetu. Svijet, nažalost, ide u smjeru u kojem se sve manje toleriraju razlike po naciji, vjeri i boji kože, a to je pogrešan put. Ponosan sam što dolazim iz Primorsko-goranske županije, iz sredine u kojoj se živi suživot. Na toleranciji i međusobnom poštovanju izgradili smo progresivno društvo koje zna u kojem smjeru treba ići. Ako budemo ravnodušni prema zlu, ono će se ponavljati. Zato moramo tolerirati druge, čuvati slobodu koju danas imamo, biti dobri jedni prema drugima, međusobno se uvažavati i pomagati. Posebno je važno da se mladi osvijeste o prošlosti, kako bi mogli kvalitetno i odgovorno živjeti u budućnosti, poručio je Matić.
Program je glazbeno obogatio zbor talijanske zajednice Fratellanza, koji je izveo poznatu hebrejsku pjesmu mira „Hevenu Shalom Aleichem“, dodatno naglasivši poruku zajedništva i sjećanja.
Izložba „Koncentracijski logori fašističke Italije u Hrvatskom primorju 1941. – 1943.“ može se razgledati u atriju Hrvatskog kulturnog doma na Sušaku do 9. veljače 2026. godine.
Postav ne donosi samo povijesne podatke i dokumente, nego i snažnu opomenu o posljedicama totalitarnih ideologija, podsjećajući da je sjećanje na žrtve temelj odgovornosti prema sadašnjosti i budućnosti.
Istaknutu fotografiju i fotogaleriju snimio Kristian Sirotich
