Vidljive: potkapacitiranost autorica u muzejskim fundusima

Jučer, 15. prosinca, u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti, otvorena je izložba „Vidljive” kao dio međuinstitucionalnog projekta nacionalnih muzeja suvremene umjetnosti.

Projektom „Vidljive”, pruža se pregled recentnih, suvremenih (i nešto manje recentnih) radova hrvatskih umjetnica/umjetnica zastupljenih u fundusima uključenih muzeja, naglašavajući potrebu za ravnotežom u vidljivosti i zastupljenosti autorica u muzejskim kolekcijama i programskim ostvarenjima. Obuhvaćajući diverzne umjetničke senzibilitete ujedinjene u ženskom autorstvu, ova inicijativa, kako se navodi, ima za cilj istaknuti produkciju autorica koje zaslužuju veću prepoznatljivost i pozornost stručne i šire javnosti, predstavljajući više od devedeset autorica u pet suvremenih hrvatskih muzejskih institucija – Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, Galeriji umjetnina u Splitu, Muzeju likovnih umjetnosti u Osijeku te Umjetničkoj galeriji u Dubrovniku. Iako se projektom predstavljaju i radovi iz muzejskih zbirki, izloženi su ujedno i radovi posuđeni od samih autorica, iz privatnih zbirki i kolekcija, s ciljem osvješćivanja što bi u, nadajmo se bliskoj budućnosti, muzejski fundusi, trebali sadržavati. Kao što je na otvorenju riječke izložbe naglasila Vilma Bartolić, ravnateljica Muzeja Grada Rovinja, zastupljenost autorica u fundusima, značajno je u manjem omjeru zastupljenosti nego li je slučaj s autorima. Tako, u riječkom MMSU-u, zastupljenost autorica je 11%, u zagrebačkom MSU-u 14%, a u Umjetničkoj galeriji u Dubrovniku 18%.

– „Riječ je međumuzejskoj suradnji, između većeg broja hrvatskih muzeja koji izlažu suvremenu umjetnost. Inicijativu projekta „Vidljive” pokrenula je Martina Munivrana, muzejska savjetnica Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, koja je pozvala na suradnju nekoliko hrvatskih suvremenih muzeja iz različitih sredina, s ciljem poticanja dijaloga i postavljanja naglaska na muzejske funduse po pitanju zastupljenosti autorica. Gledajući statistike, one su poprilično poražavajuće – u našim fundusima, zastupljenost je autorica između 10 i 14 % u odnosu na autore, što nije izolirani slučaj u Hrvatskoj, već je kao takav zastupljen na svjetskoj razini”, kazala je Vilma Bartolić, donedavna viša kustosica Muzeja moderne i suvremene umjetnosti.

– „Iako izložba polazi od samih muzejskih fundusa, njezin cilj je prikazati radove koji se muzejskim zbirkama ne nalaze, postavljajući naglasak na to što bi muzejski fundusi, u budućnosti – trebali imati. Izložba u Zagrebu, s obzirom na prostorne mogućnosti, bila je sveobuhvatnija i izlagala je stotinjak autorica, a u Rijeci je izloženo pedesetak autorica. Bez obzira što je riječki postav reduciraniji, cilj je jednak – isticanje i tretman kapacitiranosti žena u fundusima kao jedinstveni projekt. Intencija ove izložbe je ukazati što u fundusima nedostaje, odnosno koje autorice nedostaju i na što bi se u budućnosti, u vidu novih akvizicija, trebalo obratiti pozornost, s naglaskom na rodnu ravnopravnost te veću zastupljenost autorica u muzejskim fundusima”, nastavila je Bartolić.

Ipak, riječki Muzej, pokazao je i dobre istance djelovanja u vidu prikupljanja nacionalnih umjetnica u muzejski fundus:

– „Što se tiče udjela riječkog MMSU-a u formiranju cjelokupnog programa, svakako se treba istaknuti da je njegov fundus u odnosu na ostale muzeje koji u ovom projektu sudjeluju, koncipiran na nacionalnoj, više nego li na regionalnoj usredotočenosti. Meni je osobno bilo ugodno iznenađenje vidjeti da su neki ključni radovi nacionalnih autorica zastupljeni u riječkom MMSU-a, a da nisu uključeni u funduse drugih hrvatskih suvremenih muzeja, što je svakako povezano s izložbenim programima i manifestacijama koji se odvijaju u svakom muzeju. Iz perspektive muzealaca, programi Muzeja neminovno su vezani uz same akvizicije koje Muzeji posjeduju. U tom vidu, usmjerenost MMSU-a na nacionalnu razinu, rezultat je izložbenih manifestacija koje su se događale u Muzeju, odnosno rada Muzeja općenito”, zaključila je Bartolić.

Uz izložbeni program muzeja u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Dubrovniku i Osijeku, projekt u svakom gradu uključuje izvedbeni, diskurzivni i filmski program. Na projektu su od organizatorica sudjelovale kustosice i stručnjakinje Martina Munivrana (inicijatorica, MSU), Jasminka Babić (Galerija umjetnina Split), Vilma Bartolić (u suradnji s Brankom Benčić i Dianom Zrilić, Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka), Valentina Radoš (Muzej likovnih umjetnosti, Osijek) te Rozana Vojvoda (Umjetnička galerija Dubrovnik). Ana Škegro (MSU) autorica je izvedbenog i diskurzivnog programa, a Branka Benčić (MMSU) filmskog programa projekta.

Vidljive:

Marija Ančić, Milijana Babić, Lara Badurina, Gordana Bakić, Selma Banich, Maša Barišić, Breda Beban, Ana Bilankov, Duška Boban, Mara Bratoš, Sonja Briski Uzelac, Hrvoslava Brkušić, Josipa Bubaš, Jasenka Bulj, Nikolina Butorac, Branka Cvjetičanin, Tajči Čekada, Tanja Dabo, Vlasta Delimar, Tanja Deman, Ivana Dražić Selmani, Katerina Duda, Jadranka Fatur, Vera Fischer, Ivana Franke, Maja S. Franković, Sonja Gašperov, Martina Grlić, Tina Gverović, Nicole Hewitt, Vlatka Horvat, Ana Hušman, Dunja Ivanišević, Katarina Ivanišin – Kardum, Sanja Iveković, Helena Janečić, Paulina Jazvić, Ivana Jelavić, Jagoda Kaloper, Nina Kamenjarin, Nives Kavurić-Kurtović, Ivana Keser, Lana Ključarić, Nikolina Komljenović, Božena Končić Badurina, Jelena Kovačević, Martina Kramer, Ines Krasić, Andreja Kulunčić, Nina Kurtela, Mirna Kutleša, Ana Kuzmanić, Margareta Lekić, Kristina Leko, Dubravka Lošić, Luiza Margan, Kristina Marić, Ines Matijević Cakić, Martina Meštrović, Martina Mezak, Kata Mijatović, Hana Miletić, Alieta Monas Plejić, Petra Mrša, Ana Mušćet, Nadija Mustapić, Irma Omerzo, Ana Opalić, Magdalena Pederin, Ivana Pegan, Mariana Pende, Jelena Perić, Ana Petrović, Vesna Pokas, Renata Poljak, Ivana Popović, Vesna Popržan, Ana Požar Piplica, Sonja Pregrad, Nika Radić, Lala Raščić, Kristina Restović, Nika Rukavina, Neli Ružić, Edita Schubert, Nives Sertić, SofijaSilvia, Ana Sladetić Šabić, Marijana Stanić, Sandra Sterle, Lana Stojićević, Matea Šabić Sabljić, Jasna Šikanja, Vlatka Škoro, Mia Štark, Sanja Švrljuga – Milić, Ksenija Turčić, Zrinka Užbinec, Celestina Vičević, Sandra Vitaljić, Ana Vivoda, Ivona Vlašić, Mirjana Vodopija, Zlata Vucelić, Tanja Vujasinović, Anabel Zanze, Vlasta Žanić, Darija Žmak Kunić.

Fotografije: Klara Stilinović