Umjetnički paviljon „Juraj Šporer“ u subotu navečer bio je ispunjen gotovo do posljednjeg mjesta. Otvorenje izložbe „Pop art – Zbirka Infeld“ privuklo je velik broj posjetitelja, a 42 originalna rada desetero istaknutih predstavnika američkoga i europskoga pop arta u opatijski su prostor unijela boje, energiju i prepoznatljive motive jednoga od najutjecajnijih umjetničkih pravaca 20. stoljeća.
Postav je razigran i elegantan, dovoljno bogat da zadrži pozornost, ali ne i prenatrpan. U Šporeru se tako može zastati pred kultnim portretima Marilyn Monroe Andyja Warhola, pogledati njegov prikaz Mao Zedonga ili omot albuma „Love You Live“ grupe The Rolling Stones, a zatim nastaviti prema radovima Keitha Haringa, Roya Lichtensteina, Kiki Kogelnik, Mela Ramosa, Allena Jonesa, Richarda Lindnera, Stevea Kaufmana, Jamesa Rizzija i Jamesa Rosenquista.
Zanimljivo je da je na otvorenju prevladavala nešto starija publika, kojoj pop art očito nije djelovao ni strano ni udaljeno. Možda upravo zato što su njegovi motivi desetljećima prisutni posvuda oko nas – na plakatima, naslovnicama, omotima gramofonskih ploča, majicama, reklamama i u filmovima.
Umjetnici predstavljeni u Šporeru nisu samo bilježili nastanak kulture slavnih, nego su i sami postali njezine globalne zvijezde. Andy Warhol pretvorio je Marilyn Monroe, Elvisa Presleyja, Mao Zedonga i proizvode masovne potrošnje u umjetničke ikone, a pritom je i sam postao jedna od najprepoznatljivijih osoba svojega vremena.
Ravnateljica Hrvatskog muzeja turizma i jedna od kustosica izložbe Nataša Ivančević podsjetila je kako su se umjetnici pop arta pedesetih godina prošloga stoljeća okrenuli svakodnevnom životu, popularnoj kulturi i čovjeku, u vrijeme kada su umjetničkom scenom dominirali apstraktni ekspresionizam i informel. Motivi iz stripova, novina, filmova, oglasa i ulične umjetnosti tako su počeli ulaziti u galerije, a umjetnička djela postala su pristupačnija široj publici.
– Warhol je bio prvi influencer, možda toga nije bio ni svjestan, ali svakako je bio osoba koja je znala osjetiti bilo vremena i predvidjeti ono što će se tek dogoditi, istaknula je Ivančević.
Upravo je Warhol predvidio svijet u kojem će svatko dobiti svojih 15 minuta slave, što danas, u vremenu Instagrama, TikToka i neprekidne proizvodnje novih slavnih osoba, zvuči gotovo proročanski.
Ivančević je posebno izdvojila i radove Keitha Haringa, prepoznatljivog po jednostavnim linearnim prikazima rasplesanih ljudi, psa koji laje ili bebe koja puže. Haring je svoje crteže stvarao i u njujorškoj podzemnoj željeznici, često ih nije potpisivao, a umjetnost je koristio kao sredstvo društvenog angažmana, govoreći o jednakosti, diskriminaciji i epidemiji AIDS-a.
Posebno mjesto u postavu pripada austrijskoj umjetnici Kiki Kogelnik, jedinoj umjetnici zastupljenoj u ovom izboru. Dolaskom u New York uključila se u krug okupljen oko Warhola te je u svojim radovima povezivala europsku umjetničku tradiciju s američkom popularnom kulturom, reklamama i prikazima ženskoga tijela.
Među atraktivnijim djelima nalaze se i radovi Mela Ramosa, koji je idealizirane pin-up prikaze žena spajao s proizvodima masovne potrošnje, poput Coca-Cole, hamburgera i drugih prepoznatljivih simbola potrošačkoga društva.
Važnu ulogu u širenju pop arta imao je sitotisak, tehnika koja je omogućila brzo umnožavanje radova i njihovu jeftiniju proizvodnju. Time se umjetnost približila masovnoj proizvodnji i potrošnji, ali i publici koja umjetnička djela više nije morala promatrati kao nešto rezervirano isključivo za muzeje, stručnjake i privilegirane kolekcionare.
Djela izložena u Opatiji dio su Zbirke Infeld, jedne od najvećih privatnih umjetničkih zbirki u Austriji, koja danas broji više od 14 tisuća umjetnina.
Kustosica Zbirke Infeld Yordanka Weiss podsjetila je da su zbirku sredinom šezdesetih godina počeli stvarati austrijski proizvođač glazbenih žica, kolekcionar i mecena Peter Infeld i njegova majka Margaretha. Zbirka je tijekom godina proširena gramofonskim pločama i glazbenim instrumentima, a nakon smrti Petera Infelda kolekcionarsku tradiciju nastavila je njegova supruga Zdenka Infeld, koja je ipak bila spriječena doći na otvaranje izložbe u Opatiju.
Uz pop art, važan dio zbirke čine Bečka škola fantastičnog realizma, tibetanske meditativne slike, art brut te hrvatska naivna i suvremena umjetnost.
– Pop art prije sedamdeset godina revolucionirao je slikarstvo, a aktualan je ostao do danas, naglasila je Weiss.
Peter Infeld želio je da umjetnička djela budu dostupna široj publici pa je otvorio kulturne centre u Halbturnu u austrijskom Gradišću i u Dobrinju na otoku Krku. Dobrinjski kulturni centar ove godine obilježio je 25 godina djelovanja, a upravo je posjet jednoj od tamošnjih izložbi bio početak suradnje koja je djela iz Zbirke Infeld dovela u Opatiju.
Opatijski gradonačelnik Fernando Kirigin otkrio je da je prije dvije godine, na nagovor Claudija Franka, posjetio izložbu u Dobrinju, gdje je upoznao Zdenku Infeld i predložio mogućnost suradnje.
– Nije jednostavno iz zbirke koja broji 14 tisuća umjetnina dovesti ovako vrijedna djela u Opatiju. Sigurnosni uvjeti vrlo su zahtjevni, ali ravnateljica Ivančević i njezine suradnice uspjele su ih ispuniti, rekao je Kirigin, zahvalivši svima koji su sudjelovali u realizaciji izložbe.
Da bi 42 izložena djela u prostoru Šporera djelovala razigrano, elegantno i nimalo prenatrpano, pobrinuo se i autorski tim izložbe. Koncepciju su osmislile kustosice Yordanka Weiss i Nataša Ivančević, autorice postava su Lada Sega i Petra Klanjac Majkić, tehnički postav potpisuje Ranko Puž, a za dizajn i grafičku pripremu zaslužan je Wanda design.
Otvorenje je nastavljeno uz koktele i glazbu Vedran Ružić Trija, čiji je jazz dodatno prizvao atmosferu vremena u kojem je pop art nastajao i osvajao svijet.
Izložba „Pop art – Zbirka Infeld“ ostaje otvorena do 27. rujna, a može se razgledati svakoga dana od 10 do 21 sat. Tijekom kolovoza četvrtkom će se u 19 sati održavati stručna vodstva, među kojima će dva voditi opatijska akademska grafičarka Melinda Kostelac, s posebnim naglaskom na grafičke tehnike i njihov značaj u razvoju pop arta.
Istaknutu fotografiju i fotogaleriju snimio Kristian Sirotich
