Ratno stanje na Jadranu započelo je na današnji dan 1991. godine sukobom između Jugoslavenske narodne armije (JNA) i Slovenske teritorijalne obrane. U tim je trenucima Jadrolinija evakuirala oko 10.000 putnika, uglavnom stranaca, s Jadrana. Najveći broj putnika prevezao je trajekt Istra do Trsta, uz pomoć trajekata Ilirija i Marko Polo. Već 2. srpnja 1991. godine, poslovodstvo Jadrolinije proglasilo je radnu obvezu za sve pomorce i ostale djelatnike na kopnu. Tijekom pomorskih blokada, brodovi Jadrolinije često su obavljali zadatke za Hrvatsku vojsku, uspostavljajući svakodnevne veze između sjevera i juga Jadrana. Mnoge posade nisu poštovale zabranu plovidbe izdanu od strane Jugoslavenske ratne mornarice (JRM), pa su danju mirovale u lukama, dok su noću, bez brodskih svjetala, održavale vezu s otocima.
Učestali zračni napadi na trajektne luke i mostove nisu spriječili posade Jadrolinije da održavaju vezu s otocima, a padom Masleničkog mosta postali su jedina veza Dalmacije s ostatkom Hrvatske.
- listopada 1991. godine, drevni grad Dubrovnik napadnut je s kopna, mora i zraka. Već 17. rujna Jugoslavenska ratna mornarica uvela je potpunu pomorsku blokadu grada. Nakon presijecanja Jadranske magistrale, jedina veza Dubrovnika s ostatkom Hrvatske bila je plovidba brodova Jadrolinije. Grad je ostao bez vode, struje, hrane i lijekova, a u njemu je bilo oko 50.000 stanovnika i izbjeglica. Težnja za pomoći Dubrovniku kulminirala je spontanim organiziranjem poznatog konvoja Libertas, predvođenog Jadrolinijinom Slavijom. Konvoj je na svom putovanju pristao u Zadru, Šibeniku, Splitu i Korčuli, postepeno rastući uz pridruživanje mnogih manjih brodica. Konvoj je 31. listopada uplovio u Gruž, donoseći svjetlost nade i slobode zarobljenom Dubrovniku.
Jedna od značajnih akcija Jadrolinije u Domovinskom ratu bila je tijekom napada na Split. U rano jutro 15. studenog 1991. godine, brodovi JRM-a smješteni u Splitskom i Bračkom kanalu napali su Split. Nakon borbi, 16. studenog 1991. Hrvatska ratna mornarica izborila je svoju najveću pobjedu u Domovinskom ratu, započevši postepeno oslobađanje obale i otoka. Jugoslavenska ratna mornarica bila je prisiljena povući se na otoke Vis i Lastovo te u Boku Kotorsku. Tijekom napada, granate su pogodile trajektnu luku Split, oštetivši trajekte Bartol Kašić i Vladimir Nazor.
Unatoč opasnostima, Jadrolinija je nastavila ploviti blokadama usprkos. Najveću cijenu platila su desetorica poginulih pomoraca, a oko osamdeset djelatnika otišlo je na bojišnicu. Više brodova je oštećeno, a trajekti Klimno, Supetar i Kačjak te brod Perast su izgubljeni. Mnogi pomorci i djelatnici Jadrolinije sudjelovali su u obrani Domovine u postrojbama Hrvatske vojske. Uloga Jadrolinije u Domovinskom ratu prepoznata je i nagrađena brojnim priznanjima i odličjima, uključujući Vjesnikovu Plavu vrpcu za hrabrost 1991. godine.
#Domovinski rat #Jadrolinija #Jugoslavenska ratna mornarica #obljetnica #Rijeka
