Na današnji dan 1960. godine, osamostaljenjem pomorskog odjela Narodnog muzeja u Rijeci, osnovan je Pomorski muzej.
Od 1914. godine, Muzej djeluje u vrlo ograničenim uvjetima – najprije na tavanu škole na Piazza Oberdan, zatim u jednoj prostoriji Gradske biblioteke. Zbog neadekvatnog prostora, 1927. seli se u prizemlje Vile Margherita, nekadašnje rezidencije nadvojvode Josipa. Tada dolazi do prve značajnije reorganizacije: prirodoslovna zbirka predana je Liceu Scientificu, a zahvaljujući angažmanu profesora Giorgia Nicodemija i kritičara Guida Assuera Bottussija, pokrenuta je inicijativa za osnivanje Galerije moderne umjetnosti. Iako taj projekt nije u potpunosti zaživio, prikupljena su brojna vrijedna umjetnička djela.
Muzej je kraj Drugog svjetskog rata dočekao u Vili Margherita, a 1947. godine dobiva novo ime – Gradski historijski muzej (Museo Storico Cittadino). Već 1948. seli u istočno krilo Guvernerove palače, a godinu dana kasnije dolazi do važnog spajanja s Muzejom Hrvatskog primorja iz Sušaka (osnovanim 1933.), čime nastaje zajednička ustanova – Muzej Hrvatskog primorja. U tom razdoblju muzejska građa bila je podijeljena na dvije lokacije: u Nugentovoj rezidenciji na Trsatu te u Domu kulture “Vladimir Švalba Vid”.
Novo razdoblje započinje 1953., kada Savjet za kulturu donosi odluku o preimenovanju u Narodni muzej. Uprava i najveći dio građe sele u Dom kulture, a muzejski rad se organizira kroz četiri tematska odjela: pomorstvo, kulturna povijest, etnografiju i narodnooslobodilačku borbu (NOB). Među posebno vrijednim zbirkama izdvaja se Memorijalna zbirka dr. Franje Kresnika te Kazališna zbirka.
Ukidanjem Doma kulture u ožujku 1955., Muzeju se otvara mogućnost objedinjavanja građe. Tijekom 1956. godine, sav materijal – osim zbirke NOB-a – premješten je u Guvernerovu palaču. Već 1957. godine zbirke dobivaju status zaštićenih kulturnih dobara. Tadašnji Narodni muzej djeluje kroz tri glavna odjela: Narodne revolucije, Pomorski odjel i Kulturno-historijski odjel, koji obuhvaća arheološku, povijesnu i etnografsku građu. Ipak, zgrada je tada dijeljena s brojnim drugim institucijama, što je otežavalo svakodnevni rad.
Godine 1960. Pomorski odjel postaje samostalna jedinica, no već sljedeće godine ponovno se ujedinjuje s Narodnim muzejem. Nova ustanova tada dobiva naziv Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka te nastavlja svoje djelovanje u Guvernerovoj palači, gdje se nalazi i danas.
Istaknuta fotografija: ppmhp
#Pomorski muzej #PPMHP
