U Gradskoj vijećnici Grada Rijeke sinoć se razgovaralo o buci, svjetlu i pravu na san. Pravu na zdrav život, naročito na zdrav život. Tribina pod nazivom „Utjecaj kontejnerskih terminala Brajdica i Zagrebačka obala na svakodnevni život građana – ugroženost bukom i svjetlosnim onečišćenjem – je li ugroženo ustavno pravo građana na zdrav život?“, koju je organiziralo Vijeće Mjesnog odbora Centar–Sušak, okupila je građane, stručnjake, predstavnike Lučke uprave, oba terminala i Grada Rijeke, uz goste iz Slovenije koji istu muku muče kao i građani i građanke Rijeke. Tema – ista kao i prije tri godine – sada je samo glasnija: buka, svjetlosno onečišćenje i granice održivosti gradskog života uz luku koja ne spava. Koja naročito ne spava.
Azra Zubić-Zec, predsjednica Vijeća MO Centar-Sušak, podsjetila je da ovo nije prva rasprava o toj temi: prije tri godine organizirana je prva tribina o smanjenju negativnog utjecaja terminala na život građana, no otvaranjem nove operativne obale problemi su, kaže, postali još izraženiji – osobito noću.
– Nitko nije protiv rada terminala – naprotiv, drago nam je da postoji i da se radi, ali sve moramo gledati u kontekstu suživota. Najveći problem je noćna buka. Mjerenja su pokazala da na mnogim točkama razina buke prelazi dopuštene vrijednosti, ponegdje ona dosiže i 71 decibel. Minimum dobre volje bio bi da se barem u noćnim satima izbjegnu takve aktivnosti – to bi bio kompromis i pokazatelj razumijevanja, poručila je Zec.
Gradonačelnica Iva Rinčić istaknula je da Grad, iako nema izravnu nadležnost nad radom luke, ne može ostati po strani.
– Nije rješenje reći – to nije do nas. Od preuzimanja mandata održali smo niz razgovora s Lučkom upravom i koncesionarima, posljednji u rujnu, kada smo dobili obećanja o konkretnim mjerama. Tražit ćemo dodatna rješenja, uključujući sustav kontinuiranog praćenja buke. Razvoj luke mora biti održiv, ali ni jedan gospodarski interes ne smije biti iznad prava građana na zdrav i dostojanstven život, naglasila je Rinčić.
Lidija Runko-Luttenberger, profesorica s Pravnog fakulteta u Rijeci upozorila je da je riječ o „energetskom onečišćenju“ koje ima ozbiljne posljedice po zdravlje:
– Buka uzrokuje nesanicu, stres, bolesti srca i mentalne poremećaje. Rijeka je jedinstven primjer – moderno lučko postrojenje usred gusto naseljenog gradskog tkiva. U svijetu se luke premještaju izvan gradova, a kod nas se događa suprotno. Ako se odgovorni ne budu držali propisa, brojke koje danas zabrinjavaju mogle bi sutra biti poražavajuće, rekla je Lidija Runko-Lutenberger i dodala da su propisi zastarjeli: Akcijski plan upravljanja bukom iz 2020. trebalo je već revidirati, a novi još nije predstavljen.
– Lučka uprava mora komunicirati s građanima i postavljati jasne uvjete koncesionarima, inače će ljudi početi tražiti odštetu – i imat će na to pravo, znakovito je poručila Lidija Runko-Lutenberger.
Axel Luttenberger, nekadašnji gradonačelnik Opatije i profesor na Pomorskom fakultetu u Rijeci, dodatno je podsjetio na ustavni status pomorskog dobra:
„Pomorsko dobro je ustavna kategorija, od općeg interesa. Lučka uprava je javna ustanova – profit nije njezina svrha. Ako ovako nastavimo s davanjem koncesija, uskoro više nećemo imati što dati. Rijeka je jedini grad u Europi koji u samom središtu gradi novu kontejnersku luku – to nema presedana.“
Ustavni pravnik Matija Miloš istaknuo je da je pravo na zdrav život ustavno pravo, a svako prekomjerno narušavanje okoliša predstavlja njegovu povredu:
– Ustav ne poznaje pravo na razvoj koje bi bilo iznad prava na zdrav okoliš. Postoji obveza praćenja i saniranja utjecaja. Ako institucije ne reagiraju, to je protuustavno.
Zanimljivo iskustvo iz Slovenije podijelio je Gregor Strmčnik, načelnik Općine Ankaran, koja se suočava s gotovo identičnim problemima zbog blizine Luke Koper.
– Ono što sam vidio i čuo u Rijeci – to je kao kod nas doma. Sustav često piše regulative koje pogoduju investitorima, a ne ljudima. I kod nas i kod vas, čitava se regulativa primjenjuje u interesu kapitala. Gladni smo investitora, ali novac ne smije određivati kvalitetu života. Naklonili smo se novcu. Ali nije tako svugdje u svijetu. Ako se vlast pita za produženje radnog vremena kafića, zašto se ne pita isto za rad terminala? Tko će zaštititi građane, postavio je Strmčnik pitanje koje nije dobilo odgovor, ali je dobilo dugotrajan pljesak. Ne, nije to bio slavljenička podrška, već ona koja je prepoznala – istinu. I bit problema.
Predstavnik Lučke uprave Rijeka, Rajko Jurman, istaknuo je kako se provodi redoviti monitoring stanja okoliša – buke, zraka i mora – te da su rezultati dostupni javnosti.
– Svjesni smo problema i radimo na rješenjima. Pokrenuli smo postupak javne nabave za sustav koji će omogućiti priključivanje brodova na struju i time ukloniti buku brodskih motora. Znamo da problem postoji i nastojimo ga riješiti, rekao je Jurman.
Rasprava je bila živa, a građani su jasno izrazili nezadovoljstvo zbog noćne buke, nesanice i osjećaja nemoći.
„Budimo se umorni, neispavani, i nikoga nije briga,“ rekla je jedna sugrađanka uz glasni pljesak podrške.
Unatoč različitim pogledima, tribina je pokazala da je dijalog moguć i potreban. Na dijalog su očito spremni svi, da nisu spremni na tribinu se ne bi odazvali baš svi najvažniji dionici, izostali su tek predstavnici državnog inspektorata. Zaključak koji su mnogi ponovili glasio je: luka i grad mogu živjeti zajedno – ali samo ako se međusobno čuju. Međutim, nakon svega izrečenog valja odmah primijetiti jedno: svi su suglasni da buka postoji, svi su suglasni da postoji i svjetlosno onečišćenje i da nešto treba poduzeti. E, sad, hoće li se što poduzeti pokazat će vrijeme, možda je ova javna tribina tek prvi korak na putu rješavanja tog probema. No, nakon svega odslušanog teško se oteti jednom dojmu: ostao je osjećaj da se Rijeka guši između tereta kontejnera i prava na san. A miran san je ono na što bismo zaista svi morali imati pravo. Kao što to stoji u Ustavu RH.
Fotografije snimio Kristian Sirotich
#Axel Lutenberger #Azra Zubić-Zec #Gradska vijećnica #Gregor Strmčnik #Iva Rinčić #Vijeće Mjesnog odbora Centar-Sušak
