Povodom Dana žena vrijedi se prisjetiti jedne važne povijesne činjenice: prva država na svijetu koja je ženama omogućila pravo glasa na nacionalnim izborima bio je Novi Zeland, i to još 1893. godine.
Žensko pravo glasa danas podrazumijeva ravnopravnost muškaraca i žena na biralištima te se smatra jednim od temelja modernog demokratskog društva. No do takvog shvaćanja nije se došlo preko noći. U 19. stoljeću u zapadnim industrijskim državama počinje jačati pokret koji se borio za politička prava žena, a njegove najpoznatije predstavnice bile su sufražetkinje.
Prošle su godine dok druge države nisu ženama odobrile pravo glasa
Nakon Novog Zelanda, pravo glasa ženama postupno su počele uvoditi i druge države. Australija to je učinila 1902. godine, Finska 1906., Norveška 1913., dok su SAD i Mađarska to pravo uvele 1920. godine. U mnogim državama Europe žene su pravo glasa dobile tek nakon Drugog svjetskog rata – primjerice u Francuskoj 1944. te u Italiji i tadašnjoj Jugoslaviji 1945. godine.
U hrvatskom kontekstu zanimljivo je da su žene pravo glasa pod određenim uvjetima imale na lokalnim izborima još 1881. godine, no ono je kasnije ukinuto. U okviru Jugoslavije ponovno ga dobivaju 1945. godine, a ravnopravnost spolova i zabrana diskriminacije dodatno su potvrđeni Ustavom Republike Hrvatske 1990. godine.
Čuvanje uspomene na žene koje su se izborile za svoja prava
Kao prva država koja je ženama dala pravo glasa, Novi Zeland i danas njeguje snažnu tradiciju obilježavanja Međunarodnog dana žena. Diljem zemlje organiziraju se različiti događaji – od javnih tribina i edukativnih programa do umjetničkih izložbi i okupljanja posvećenih ženama koje su kroz povijest oblikovale društvo i borile se za ravnopravnost.
U središtu Aucklanda, najvećeg novozelandskog grada, nalazi se Spomenik za pravo glasa žena, posvećen Novozelanđankama koje su se borile za pravo glasa, ostvareno 19. rujna 1893. godine. Time je Novi Zeland postao prva država na svijetu koja je ženama omogućila sudjelovanje na nacionalnim izborima. Spomenik je postavljen 1993. godine, povodom stote obljetnice tog povijesnog događaja, a izradile su ga umjetnice Jan Morrison i Claudia Pond Eyley. Sastoji se od više od dvije tisuće šarenih keramičkih pločica raspoređenih u niz panela uz vodeni element.
Nalazi se u prolazu Te Hā o Hine Place (nekadašnji Lower Khartoum Place), između High i Kitchener Streeta. Tijekom godina bilo je nekoliko pokušaja da se spomenik ukloni ili premjesti prilikom preuređenja prostora, no takve su ideje izazvale snažno protivljenje brojnih ženskih organizacija i javnosti. Na kraju je odlučeno da spomenik ostane na svojoj izvornoj lokaciji kao podsjetnik na važnu prekretnicu u povijesti borbe za politička prava žena.
Istaknuta i ostale fotografije: Matea Čelebija
#feminizam #Novi Zeland #osmi mart #Pravo glasa
