U Galeriji Principij otvorena je izložba „Fotografiraj Rijeku – Rijeka sad i Rijeka nekad“, koju Fotoklub Rijeka tradicionalno priređuje povodom Dana svetog Vida, odnosno Dana grada Rijeke. Izložba ostaje otvorena do 18. lipnja, a ovogodišnje izdanje ponovno je potvrdilo koliko je fotografija važan oblik bilježenja, promatranja i razumijevanja grada. Tom su prigodom dodijeljene i tradicionalne nagrade.
Nagrada „Viktor Hreljanović“ ove je godine dodijeljena Suzani Bota za fotografiju „Rijeka 1“. Nagrada Diploma pripala je Želimiru Vuletiću za cjelinu prijavljenih radova, dok su četiri ravnopravne pohvale dobili Linda Spicijarić za fotografiju „Rijeka snova VI“, Tina Kovač za ciklus fotografija riječke luke, Đoko Glušica za fotografiju „U autobusu“ te Helena Oštrić za fotografiju „U prolazu“.
Selektorica ovogodišnje izložbe bila je dr. sc. Iva Prosoli, profesorica na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, koja je u tekstu „Gradska kretanja“ polazište pronašla u ideji da grad oblikuju njegovi građani. Njihove putanje, svakodnevne rute, prečaci, okupljališta, mjesta koja vole i na kojima se zadržavaju stvaraju stvarnu sliku grada. Rijeka se tako na izložbi ne pojavljuje samo kao arhitektura, luka, ulica ili simbol, nego kao prostor koji nastaje u odnosu s ljudima koji ga žive.
Fotoklub Rijeka već desetljećima okuplja autore koji svojim fotoaparatima prate mijene Rijeke, njezine simbole, svakodnevicu, ljude, prostore, tragove prošlosti i znakove sadašnjosti. Izložbe posvećene Danu grada dio su te duge prakse, ali i nastavak još šire povijesti riječke fotografije, u kojoj su članovi Fotokluba kontinuirano dokumentirali svoj grad i za te fotografije dobivali značajna priznanja.
Predsjednik Fotokluba Rijeka Borislav Božić podsjetio je na otvorenju kako Fotoklub više od sedamdeset godina fotografira Rijeku i izlaže radove svojih članova, a posljednjih dvadesetak godina izložbe povodom Dana svetog Vida postale su prepoznatljiv dio njegova programa.
– Svake godine otvaramo natječaj na koji se mogu javiti i članovi Fotokluba i oni koji to nisu, svi koji prepoznaju grad, koji ga žele dokumentirati, interpretirati i voljeti. Koliko god ta riječ može zvučati potrošeno, doista morate živjeti prostor u kojem jeste, gledati ga svaki dan i zabilježiti ga, istaknuo je Božić.
Upravo je taj odnos prema gradu bio u središtu ovogodišnje izložbe. Natječaj „Fotografiraj Rijeku“ ne traži samo lijepe motive, nego potiče autorice i autore da promisle vlastita kretanja, mjesta koja biraju, prečace kojima prolaze, prostore na kojima se zadržavaju i prizore koje možda svakodnevno vide, ali ih tek fotografski kadar učini vidljivima.
Iva Prosoli na otvorenju je naglasila kako se kroz prijavljene fotografije ne upoznaje samo grad kakav je danas, nego i ljudi koji ga danas gledaju.
– Grad smo mi. Mi koji njime hodamo svojim koracima, svojim kretanjima, svojim odabirima, svojim odlukama, svojim ljubavima i svojim tugama. Mi ga kreiramo. On je ovakav zato što smo mi takvi; on je naša slika i mi smo njegova slika, rekla je Prosoli.
Dodala je kako je proces selekcije uvijek i trenutak iščekivanja, ali i postupnog upoznavanja. Fotografije najprije treba vidjeti, zatim im se vratiti, a tek potom početi razmišljati o tome što govore. U tom se postupku, istaknula je, otvara slika grada koja nije jednoznačna, nego sastavljena od različitih pogleda, kretanja i osobnih odnosa prema prostoru.
Posebno mjesto na izložbi zauzima Nagrada „Viktor Hreljanović“, nazvana po velikanu riječke fotografije, rođenom Sušačaninu koji je dao velik doprinos razvoju i popularizaciji fotografske kulture u Rijeci. Božić je podsjetio kako je nagrada utemeljena prije desetak godina, a svake se godine dodjeljuje najboljem autoru ili autorici izložbe posvećene Rijeci.
Ovogodišnja dodjela donijela je i jednu novost. Na prijedlog Egona Hreljanovića, sina Viktora Hreljanovića, obitelj će uz nagradu Fotokluba Rijeka nagrađenom autoru darovati i jednu originalnu fotografiju Viktora Hreljanovića. Time nagrada dobiva dodatnu simboličku vrijednost, povezujući suvremene autore s nasljeđem jednog od važnih imena riječke fotografije.
Nagrađena fotografija Suzane Bota „Rijeka 1“ prikazuje luku, jedan od ključnih simbola Rijeke i prostor po kojem je grad prepoznatljiv. Prema obrazloženju selektorice, fotografija osim dokumentarne vrijednosti nosi snažan narativni potencijal i višestruka značenja. U središtu prizora nalazi se figura čovjeka snimljena s leđa, udaljena, ali u pokretu. Taj motiv kretanja upućuje na dinamiku, otvorenost i neprestanu mijenu, vrijednosti duboko utkane u identitet grada. Dodatnu simboličku razinu fotografiji daje činjenica da je prikazani čovjek fotograf. Time rad ne govori samo o gradu, nego i o pogledu koji ga promatra, istražuje i interpretira.
Nagrada Diploma dodijeljena je Želimiru Vuletiću za cjelinu prijavljenih radova. Prema obrazloženju Ive Prosoli, Vuletić je u potpunosti prihvatio izazov natječaja, tražeći kroz sve svoje fotografije neuobičajene vizure, odraze i kutove gledanja kako bi poznate riječke motive prikazao na drukčiji način.
Uz glavnu nagradu i diplomu dodijeljene su i četiri ravnopravne pohvale. Linda Spicijarić pohvaljena je za fotografiju „Rijeka snova VI“, u kojoj zanimljivim likovnim igrama i dvostrukim ekspozicijama pokazuje višestrukost gradskih identiteta. Tina Kovač odabrala je luku kao temu i gradski simbol, prikazavši je u jasnim, geometrijski čistim kompozicijama.
Pohvaljen je i Đoko Glušica za fotografiju „U autobusu“, u kojoj se u odrazu lica mlade žene, dok se iza njezinih leđa nazire prostor grada, prepoznaje da je identitet Rijeke ponajprije u njezinim ljudima. Helena Oštrić pohvalu je dobila za fotografiju „U prolazu“, u kojoj dugom ekspozicijom stvara koloristički privlačnu snimku, ali istodobno pokazuje kretanje kao jednu od temeljnih karakteristika urbanog prostora.
Iva Prosoli čestitala je svim autoricama i autorima koji su se prijavili na natječaj, naglasivši kako su ovakve izložbe važan test i za one koji fotografiraju i za one koji gledaju. Jer fotografija grada nikada nije samo pitanje motiva. Ona je i pitanje odnosa prema prostoru, prema ljudima, prema vlastitom kretanju i vlastitoj pripadnosti.
Izložba „Fotografiraj Rijeku – Rijeka sad i Rijeka nekad“ zato nije tek prigodna izložba povodom Dana grada. Ona je nastavak dugog razgovora između Rijeke i njezinih fotografa, između grada koji se mijenja i ljudi koji ga pokušavaju razumjeti kroz kadar. Fotoklub Rijeka tom pričom već desetljećima podsjeća da grad ne postoji samo u urbanističkim planovima, povijesnim knjigama ili službenim simbolima. Grad postoji i u pogledu onih koji ga žive. A kada taj pogled postane fotografija, Rijeka dobiva još jedan trag o sebi.
