U zgradi Exporta, u povodu Dana grada Rijeke i blagdana sv. Vida, održana je svečana sjednica Gradskog vijeća Grada Rijeke, na kojoj su dodijeljena javna priznanja ovogodišnjim laureatima. Među njima posebno mjesto pripalo je dr. sc. Jasni Arrigoni, kojoj je posmrtno dodijeljena Nagrada Grada Rijeke za životno djelo, za cjeloživotnu podršku darovitoj djeci, roditeljima i odgojno-obrazovnim djelatnicima. Upravo je taj trenutak dokazao ono na što su se neki od uzvanika pozivali u svojim govorima neposredno prije uručivanja nagrade, grad se ne gradi samo velikim političkim odlukama, možda je i važniji nenametljivi rad onih ljudi koji iza sebe ostavljaju trag u životima drugih. A takva je bila i Jasna Arrigoni.
Središnji dio svečane sjednice činila je dodjela javnih priznanja Grada Rijeke, no svečanost je istodobno bila i prigoda za političke poruke o smjeru razvoja grada, njegovu odnosu s državom i projektima koji bi u idućim godinama trebali odrediti riječku budućnost.
Svečanost je otvorila Radojka Šverko izvedbom himne, nakon čega su se okupljenima obratili predsjednik Gradskog vijeća Grada Rijeke Robert Kurelić, gradonačelnica Rijeke Iva Rinčić, riječki nadbiskup i metropolit Mate Uzinić, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića Josip Ostrogović, izaslanik predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića i župan Primorsko-goranske županije Ivica Lukanović te predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković.
Predsjednik Gradskog vijeća Robert Kurelić istaknuo je kako su ovakve obljetnice važne jer zajednici pružaju priliku da zastane i promisli o budućnosti. Rijeka je, rekao je, veliki grad, administrativno središte i najveća hrvatska luka, ali prije svega zajednica stanovnika. Naglasio je da je Rijeka rasla na susretu ljudi, kultura i ideja, čuvajući otvorenost, zajedništvo i pripadnost kao temelje vlastitog identiteta. Govoreći o radu Gradskog vijeća, izdvojio je smanjenje poreza na dohodak, odluku o preustroju gradske uprave te osnivanje Zavoda za prostorno uređenje Grada Rijeke.
– Rasprave su bile žustre, ali to je dobro. To je temelj demokracije koju uživamo zahvaljujući brojnim sugrađanima koji su položili život u Domovinskom ratu, poručio je Kurelić, čestitavši laureatima i svim građanima Dan grada Rijeke i blagdan sv. Vida.
Rinčić: Deseci tisuća Riječana odlučili su se za promjenu
Gradonačelnica Iva Rinčić svoj je govor iskoristila za snažnu političku poruku o potrebi zaokreta u načinu upravljanja gradom i suradnji s državom. Naglasila je kako Rijeka nema vremena čekati dok se drugi gradovi razvijaju te poručila da partnerstvo s Vladom ne znači odricanje od riječke tradicije, političke neovisnosti ni identiteta.
– Odlučili smo reći: car je gol. Deseci tisuća Riječana odlučili su se za promjenu i oni su zavrijedili dobiti je, poručila je Rinčić koja je govoreći o velikim projektima izdvojila Deltu, Palaču pravde, dovršetak preseljenja KBC-a, sveučilišni centar i priuštivo stanovanje.
– Postoji li uopće netko tko zaista misli da je bolje slati razglednice ministrima, nego partnerski surađivati s njima? Postoje li zaista oni koji misle da ovaj grad ima vremena čekati i gledati kako drugi rastu?, upitala je gradonačelnica i dodala kako partnerstvo s državom ne znači zatvaranje očiju pred problemima, nego odnos u kojem se partneri poštuju, pomažu kad mogu i neprekidno razgovaraju. Dolazak predsjednika Vlade Andreja Plenkovića u Rijeku opisala je kao dolazak partnera koji, kako je rekla, ne traži od Rijeke da se odrekne svoje političke nezavisnosti, nego pruža ruku pomoći.
– To nije niti preporod, niti početak preporoda, ali početak kraja stagnacije svakako jest, zaključila je Rinčić.
Uzinić: Veličina grada mjeri se i ljudima koje nije zaboravio
Riječki nadbiskup Mate Uzinić u svom je obraćanju govorio iz drugačijeg registra, podsjećajući da se veličina grada ne mjeri samo projektima, investicijama i izgrađenim objektima, nego i ljudima koje nije zaboravio.
Ispričao je prizor s Molo longa, gdje je susreo stariji bračni par, vjerojatno turiste, kako tijekom šetnje skupljaju otpatke i čiste prostor kojim prolaze.
– Nisu imali nikakvu obvezu prema ovom gradu, ali ponašali su se kao da im pripada ili kao da oni pripadaju njemu, rekao je nadbiskup Uzinić, dodajući kako bi bilo lijepo kada bismo svi imali takav osjećaj odgovornosti i pripadnosti. Naglasio je kako pritom ne govori samo o čistoći ulica i trgova, nego i o “čistoći odnosa”, načinu na koji govorimo jedni o drugima i jedni s drugima.
– Budućnost Rijeke neće se odlučivati samo brojkama, nego ljudima i odnosima koje gradimo. Ovisit će o tome hoće li Rijeka ostati grad dostojanstva svakog čovjeka. Ako toga ne bude, sve drugo će nam ostati nebitno, poručio je nadbiskup.
Podsjetio je i na simboliku svetog Vida, zaštitnika Rijeke, rekavši kako njegov primjer poziva na otvorene oči i veliko srce za ljude koji žive pokraj nas, osobito za one koje je najlakše previdjeti.
Poruke o razvoju, zajedništvu i riječkoj posebnosti
Josip Ostrogović, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, rekao je kako je Dan grada Rijeke dan ponosa, zahvalnosti i zajedništva, ali i dan u kojem treba jasno reći kakvu Rijeku želimo u budućnosti.
– Grad se ne gradi lijepim riječima, nego poštenim upravljanjem i brigom za sve ljude, poručio je Ostrogović, dodajući kako Rijeka mora gledati naprijed, a ne prema podjelama i političkim konfrontacijama, a maglasio je i potrebu suradnje grada, županije i države, rekavši da Rijeka nije važna samo Riječankama i Riječanima, nego i Hrvatskoj.
Župan Primorsko-goranske županije Ivica Lukanović, kao izaslanik predsjednika Republike, govorio je o Rijeci kao gradu koji je mnogo puta pokazao sposobnost da vidi dalje od vlastitog vremena.
– Ovaj grad nikad nije čekao da mu drugi napišu budućnost. Svoj je put stvarao sam, rekao je Lukanović, ističući riječki duh avangarde, slobode i spremnosti na promjene. Lukanović je dodao kako Rijeku nisu stvorile samo luka, brodogradilište i tvornice, nego prije svega ljudi, generacije onih koji su pokazali da prosperitet dolazi iz rada.
Plenković o projektima u Rijeci i suradnji s Gradom
Predsjednik Vlade Andrej Plenković u svom je obraćanju govorio o politici ravnomjernog regionalnog razvoja, fiskalnoj i funkcionalnoj decentralizaciji te velikim projektima koje Vlada, kako je rekao, podupire u Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji. Među njima je izdvojio cestu D-403, razvoj riječke luke i Rijeka Gateway, modernizaciju toplana, projekt aglomeracije, ulaganja u sveučilišni kampus, riječki KBC, obrazovanje, prometnu infrastrukturu i budućnost Delte.
Govoreći o riječkoj luci, Plenković je istaknuo kako najveće svjetske kompanije Rijeku vide kao mjesto u koje se isplati ulagati, a projekt Rijeka Gateway opisao je kao jačanje hrvatskog prometnog položaja, ali i same Rijeke. Osvrnuo se i na nastavak razvoja cestovne infrastrukture, nizinsku prugu, autocestu A7 te ulaganja u kulturu, zdravstvo i obrazovanje. Podsjetio je i na državnu intervenciju u slučaju 3. maja, rekavši kako je Vlada zatekla brodogradilište u iznimno teškim okolnostima te preuzela velike obveze iz ranijeg razdoblja.
Plenković je naglasio kako je Vlada otvorena za suradnju sa svim jedinicama lokalne i regionalne samouprave, neovisno o političkim bojama.
– Nama je Hrvatska jedna. poručio je premijer, čestitavši Riječankama i Riječanima Dan grada te laureatima na dobivenim priznanjima.
Laureati kao mozaik Rijeke
A nakon govorancija uslijedio je najvažniji dio svečanosti, uručivanje godišnjih nagrada, zlatnih plaketa i nagrade za životno djelo.
Godišnje nagrade Grada Rijeke dobili su Asja Brusić, za izniman doprinos promociji volonterstva u području kulture i umjetnosti; Roland Vlahović, svjetski seniorski prvak 2025. i europski seniorski prvak 2024. u brodomaketarstvu; prof. dr. sc. Damir Tulić i dr. sc. Mario Pintarić, za kapitalno izdanje o Katedrali svetog Vida i doprinos riječkoj i nacionalnoj kulturnoj baštini; Svetozar Nilović i Davor Pasarić, za doprinos informatičkom obrazovanju, očuvanju tehnološke baštine i afirmaciji prijateljstva Kawasakija i Rijeke; Biciklistički klub Rijeka, za sportske uspjehe i razvoj mladih biciklista; Vera Štimac, za očuvanje autohtonog sušačkog čakavskog govora, te Umjetnička organizacija Kolektiv Igralke, za međunarodno priznatu umjetničku izvrsnost i doprinos razvoju društveno angažirane suvremene kazališne umjetnosti u Rijeci.
Zlatne plakete “Grb Grada Rijeke” dobili su Nenad Belan, povodom 40 godina glazbene karijere; Zajednica tehničke kulture Rijeka, povodom 80. obljetnice razvoja i poticanja tehničkog stvaralaštva i obrazovanja građana Rijeke; Melita Sciucca, za promociju tolerancije, razumijevanja, poznavanja povijesti i poštivanja različitosti kao bogatstva Rijeke, te Abdon Pamich, riječki sportski velikan.
Nagrada Grada Rijeke za životno djelo dodijeljena je posmrtno dr. sc. Jasni Arrigoni.
U ime svih dobitnika zahvalila je Melita Sciucca, istaknuvši kako osjeća posebnu odgovornost jer govori i u ime Jasne Arrigoni.
– Laureati dolaze iz različitih područja, ali zajednička nam je ljubav prema gradu i želja da svojim radom pridonesemo njegovu razvoju. Činimo mozaik onoga što Rijeka jest: otvoren, raznolik i stvaralački grad, poručila je Sciucca, koja je zahvalu završila na čakavskom te fiumanskom, čestitavši Dan grada i blagdan sv. Vida.
Svečanost su glazbenim nastupima upotpunili Radojka Šverko uz klavirsku pratnju Vladimira Babina, ženski vokalni kvartet Donne uz klavirsku pratnju Aleksandra Valenčića, Josiah Olumuyiwa Faniyi te Francesco Squarcia, također uz klavirsku pratnju Aleksandra Valenčića.
Istaknutu fotografiju i fotogaleriju snimio Kristian Sirotich
Nilović: Zadovoljan sam zbog nagrade, ali tužan zbog Tee Perinčić
Svetozar Nilović Tozo, koji je zajedno s Davorom Pasarićem dobio Godišnju nagradu Grada Rijeke za izniman doprinos informatičkom obrazovanju, očuvanju tehnološke baštine i afirmaciji prijateljstva Kawasakija i Rijeke, nakon dodjele je upozorio na ono što smatra nepravdom prema svojoj dugogodišnjoj suradnici Tei Perinčić, kustosici Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja.
– Imam osjećaj da je počinjena nepravda prema Tei Perinčić, koja nije dobila nagradu, a znam da smo nekoliko puta bili nominirani. Bili smo nominirani i za “Malog princa” i za “Rigojanči”. Uglavnom, nije prošla zato što sam ja, tako je bilo opravdanje, već 2012. Godine dobio nagradu i nismo je mogli dobiti dva puta. A sada sam ja opet dobio nagradu, a ona je potpuno nezasluženo ostala bez toga, rekao je Nilović.
Istaknuo je kako su “Mići princ” i “Rigojanči” bili iznimno vrijedni projekti, osobito zbog očuvanja čakavskog dijalekta ovoga kraja.
– Znam da je “Mali princ” iskomercijaliziran na sve moguće načine, ali ovo je ipak bilo nešto drugo: na jednom mjestu sačuvani su čakavski dijalekti ovoga kraja. Znam da ovu nagradu ne mogu podijeliti s njom, znam da ne bi bilo u redu ni vratiti je, ali razočaran sam zato što Tea nije dobila nagradu, a trebala ju je imati. I zbog toga i zbog svog cjelokupnog rada, rekao je Nilović.
Dodao je kako je Tea Perinčić radila važne stvari i za Peek&Poke i za Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja.
– Imali smo četiri programa koji su uvelike nadmašili hrvatske granice, od Mađarske i Amerike do Japana. Imam osjećaj da ovo nije u redu. Zadovoljan sam zbog ove nagrade koju smo dobili Davor i ja, ali tužan zbog Tee, zaključio je Nilović.
