Las Vegas početkom se svake godine od sin cityja pretvara u tech city zahvaljujući CES-u,najvećem svjetskom sajmu potrošačke tehnologije. Dok su snijeg i led prikovali Hrvatsku, u Las Vegasu vladao je proljetni ugođaj, uključujući cvrkut ptica sa zvučnika mimikrijski postavljenih pred hotelima na gradskoj žili kucavici – Stripu.
Ovogodišnji CES pretvorio se u scensko ostvarenje gotovo polustoljetne uspješnice Kraftwerka “The Robots” gdje su roboti prestali biti naučna fantastika i postali prototipovi za sljedeći sudoper, hladnjak ili automobil. Umjetna inteligencija postala je mainstream. Na CES-u AI nije samo chatbot koji piše e-mailove dok korisnik skrola TikTokom, umjetna inteligencija postala je softver za čelične ruke koje peru posuđe, skupljaju rublje, vode razgovore s bakom koja ništa ne kuži i možda uskoro zamjenjuje upravo vas na radnome mjestu.
Robotizacija nije više metafora za automatizaciju; ona je fizička, komercijalno spremna i – najvažnije – dostupna po cijenama koje će za pet-šest godina pasti toliko da će prvi modeli biti priuštivi velikom dijelu zaposlenih osoba. Na CES-u 2026, 38 kompanija je predstavilo humanoidnu robotiku, a preko 150 tisuća posjetitelja, uključujući pedesetak iz Hrvatske gledalo je kako roboti peru suđe, izgledaju identično kao umiljati psići i mačkice ili imitiraju Michaela Jacksona dok pjeva i pleše “Billie Jean”.
Možda su roboti nakon Kraftwerkove skladbe pedesetak godina figurirali kao budućnost, no CES je pokazao da znanstvena fantastika postaje stvarnost; stigla je sadašnjost koja hoda na dvije mehaničke noge i traži punjač.
SwitchBot Onero H1 trenutačno je “najpristupačniji kućni humanoid” sa 22 stupnja slobode i cijenom ispod 20.000 dolara u prednarudžbi. Taj je robot mokri san za Instagram generaciju koja sanja o tome da nikad ne opere čarape ili obriše prašinu s police. Na demo štandu, Onero je hvatao šalice iz ormara, slagao rublje po bojama i punio perilice s preciznošću koja je podsjećala na nekog tko je na streaming servisima gledao previše Jetsonsa (sjetimo se da je, barem u filmu, Lisa Jobs svome ocu Steveu rekla da je prvi iMac podsjeća na pećnicu Jetsonovih), ali s OmniSense AI modelom koji radi lokalno, bez clouda.
LG CLOiD, s druge strane, došao je s ambicijom “kuće bez kućnih poslova”: kuhanje jednostavnih jela na bazi recepata iz hladnjaka, pranje rublja s automatskom distribucijom deterdženata, posluživanje kave dok Bixby čita vijesti – sve to uz integraciju u ThinQ ekosustav gdje hladnjak priča s robotom, robot s perilicom, a perilica s korisnikom preko aplikacije koja zna da je alergičan na određene mirise.
Roborock Saros Rover, prvi usisivač sa zglobnim nogama i 3D LiDAR navigacijom koja mu omogućuje penjanje preko prepreka visine od šest cm, nije bio samo gadget za podove. On nije namijenjen samo za usisavanje tepiha, nego čišćenje stepenica, izbjegavanje igračaka i prašine ispod namještaja.
Boston Dynamicsov novi Atlas, sada sa 56 stupnjeva slobode, električnim pogonom i sposobnošću da nosi 50 kg, mijenja baterije sam i radi u tvornicama. Sada taj robot ne samo da vidi predmete, nego i razumije kontekst – zašto pere pod umjesto da pleše tango.
Roboti više nisu laboratorijski eksperiment: posrijedi je tržište koje raste 30 posto godišnje, s predviđanjima (držim, ipak preoptimističkim) da će 2028. humanoidni roboti biti standard u 20 posto razvijenih kućanstava. CES 2026 pokazao je da se robotizacija ne događa u silosima – ona je integrirana: Samsungov robot Ballie (sada evoluiran u CLOiD) prati kretanje djece, podsjeća na lijekove i povezuje se s pametnim svjetlima; LG-ov robot pere pod dok hladnjak naručuje mlijeko; AgiBotovi klonovi već rade u hotelima i restoranima.
Pitanje, eto, nije više: “Hoće li roboti zamijeniti ljude?”, nego “Koji roboti i koliko će trošiti struje?”.
Kako taj tehnološki napredak podrazumijeva i da se ljudima crno piše, predviđa se da će prva žrtva biti čistačice u kompanijama. U tvornicama već AgiBot već radi bolje, brže i bez pauza za kavu, a NEURA roboti već nose tanjure u restoranima. Roboti neće samo čistiti – oni će učiti korisničke navike, predviđati potrebe i možda čak prodavati podatke o tome koliko često korisnik pere rublje tvrtkama koje šalju personalizirane deterdžente.
Roboti poput Onera i CLOiDa nisu samo gadgeti; oni su prva generacija kućne radne snage koja ne traži plaću, ne ide na bolovanje i uči iz svakoga koraka. Za pet godine, domovi će biti autonomni, s robotima koji ne samo da vide i slušaju, nego predlažu što da se jede ili odijeva, podsjećaju na liječnike i pitaju “Kako si danas?” – ali samo zato što ih je tako naučio Google DeepMind ili xAI.
Nemoguće? Vrijeme će dokazati.
Istaknuta fotografija: Bojan Mušćet
#CES #Kraftwerk #robot #robotizacija #tehnologija
