Jubilarna 20. Noć Muzeja ove godine obilježena je sinoć, 31. siječnja, s temom Muzeji – vidljivi i nevidljivi. Hrvatsko muzejsko društvo od 2005. godine organizira manifestaciju koja je na samom početku okupljala nekoliko zagrebačkih muzeja, dok prošlih godina bilježi sudjelovanje oko 250 muzeja, galerija i drugih baštinskih institucija.
MMSU je za posjetitelje pripremio dinamičan program pri kojem se, uz ostalo, moglo uživati u dvije izložbe iz fundusa. Riječ je o izložbama “Slika u slici” i “Kontinuiteti i prekidi”, od kojih je “Slika u slici”, sinoć imala svoje otvorenje, a kojom je obilježen stoti rođendan umjetnika Ive Kaline.

Tijekom svoje izuzetno aktivne umjetničke karijere, Kalina je bio ključan u oblikovanju promjena u hrvatskoj likovnoj sceni u drugoj polovici 20. Stoljeća. U svojim zbirkama MMSU ima 40 Kalininih radova te je ovom izložbom odao hommage Kalininom radu i viziji kojima je on ostavio neizbrisiv trag na hrvatskoj likovnoj sceni.
“Kroz svoj vizualni izraz slika, grafika i kolaža Kalina je kontinuirano propitivao slikarstvo i pokušavao odgovoriti na njemu najveće pitanje života: što je to zapravo slikarstvo? Njegovo slikarstvo je slikarstvo geste, gestualno slikarstvo, jakog, izražajnog poteza, kojeg je prenosio u trenutku, bez opterećenja. Kada već spominjem njegovo gestualno slikarstvo, to je ujedno bila i inspiracija za scenografski element u prostoru, koji prati koncept izložbe slike u slici”, rekla je kustosica Kristina Barišić.
Izložba je scenografski vrlo snažna jer je dio Kalininih radova izložen na muralu oslikanim dužinom prostorije, a koji se proteže i izvan izložbenog prostora.

“Odabrala sam 16 radova iz muzejske zbirke, spojila ih u 8 parova, na način da jedna slika sadrži drugu sliku, svoj par. Tako stalno imamo jednu sliku, koju Kalina konstantno slika. Drugim riječima, unutar Kalinina umjetničkog djela pojavljuje se novo umjetničko djelo, cjelina postaje fragment, a fragment cjelina”, dodala je Kristina Barišić.
Razdoblje nakon završetka Kalinine akademske izobrazbe,50-ih godina, neposredno nakon rata, vrijeme je kada se najčešće polemiziralo za i protiv apstraktne umjetnosti.

“To je tada bila najhot tema, jer je apstraktna umjetnost bila nepoznanica na ovim prostorima. A svi znamo, ono što ne poznajemo najviše nas straši, tako da je svojevrsna hrabrost koju su tada imali mladi slikari, umjetnici, bila prekretnica, poziv u eksperiment”, nastavila je Barišić te dodala kako je to zapravo logičino, jer mladost i jest eksperiment. “Tada New York preuzima vodstvo nad Parizom i postaje meka, središte nove umjetnosti. Zajedno s Doganom, Kulmerom, Kujundžićem i Perićem, Kalina je činio ono što danas nazivamo povijesnim enformelom u Hrvatskoj, u Grupi petorice.”

Nakon otvorenja izložbe u glavnoj sali plesne izvedbe izvele su plesačice Osnovne škole za klasični balet i suvremeni ples pri OŠ Vežica. Plesni ansambl ove škole predstavio je novu koreografiju nastalu u dijalogu s izložbom „Kontinuiteti i prekidi“. Nastavnica suvremenog plesa, Kate Foley, koja ansambl vodi od 2009. godine, zajedno s plesačicama Vitom Delogu, Tijom Ivanković, Kionom Elu Miholić i Jelenom Repkom, pripremila je kratku izvedbu usklađenu s radovima i ambijentom izložbe.
Osim otvorenja izložbe “Slika u slici”, posjetitelji su mogli pogledati izložbu „Kontinuiteti i prekidi“ kojom je sinoć bilo organizirano i stručno vodstvo. Ova studijska izložba posvećena je bijenalnoj manifestaciji riječkih Salona (1954.–1963.) te prati evoluciju izložbenih koncepata, težnju prema internacionalizaciji, umrežavanju i kulturnoj razmjeni. Povijest institucije, zapisana kroz preseljenja – od Guvernerove palače (Salon 54), preko zgrade u Dolcu (Saloni 56, 59, 61, 63) do današnjeg prostora u bivšem industrijskom kompleksu Benčić – dodatno se osvjetljava radovima iz fundusa MMSU, posudbama te dokumentarnim i arhivskim materijalom.

Ljubitelji kreativnosti svih dobi mogli su se pridružiti radionici „Tvornica boja“ tijekom koje su, uz pomoć stručnih voditelja mogli izraditi vlastiti DIY kaleidoskop – šareni optički instrument koji igra svjetlom i bojama.
Posebnu je čar imalo vodstvo pri kojem su prisutni iz žamorom prožetog muzejskog prostora otvorenog za javnost dobili priliku pobjeći na drugi, “nevidljivi” kat, kroz još neuređene prostore muzeja, nekadašnje uredske prostore pogona PiK-a, te uz vodstvo Ksenije Orel i Kore Girin posjetiti arhiv izvedbene skupine BAD.co, odnosno instalaciju „Površinski kop“ Siniše Ilića.

„Površinski kop“ instalacija je unutar arhiva izvedbene skupine BAD.co, a spaja elemente geografskog atlasa iz 1973. godine s rekvizitima iz predstava „Crtač“ (2014.) i „Iskop“ (2018.), istražujući transformaciju predmeta poput karata, koje više ne odražavaju stvarnu političku, klimatsku ili demografsku sliku svijeta.
Arhiv BAD.co smješten je na drugom katu MMSU od ožujka 2023., nakon što je izvedbena skupina donirala stotine artefakata, publikacija, dokumenata i kostima, s namjerom da postane živ prostor dostupan istraživačima, umjetnicima i široj javnosti.

Istaknuta fotografija: Tanja Kanazir
Ostale fotografije: Marta Ožanić
#Kristina Barišić #MMSU Rijeka #Muzeji - vidljivi i nevidljivi #Noć muzeja #SLika u slici