Uoči prvog Malteškog bijenala (10. ožujka – 31. svibnja 2024.), razgovarali smo s hrvatskom predstavnicom Dijanom Protić, dramaturginjom i medijskom umjetnicom, ujedno i suradnicom Centra za inovativne medije pri Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci. Rad kojime se predstavlja na Malteškom bijenalu naziva „Noćna plima“, trokanalna je multimedijalna instalacija, koja se sastoji od dvije narativne linije iz perspektiva kapetanica gusarskih brodova, snimljenih na malteškom jeziku i korčulanskom dijalektu, a bit će izložena u Cittadelli u gradu Victoria na otoku Gozu. U razgovoru smo se dotakle i njene doktorske disertacije, čiji je krajnji cilj stvaranje jedinstvenog arhiva multimedijalne i digitalne umjetnosti u Hrvatskoj i Sloveniji, a u periodu od 1988. do 2008. godine.
Unatoč diplomi dramaturga pri Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu, tvoj se rad ponajviše veže uz umjetničke i produkcijske prakse u multimediji, u čijoj je poveznici i doktorska disertacija „Multimedijalna i digitalna umjetnost u Hrvatskoj i Sloveniji 1988.-2008.“ S obzirom na vrlo opširno područje istraživanja, možeš li navesti dosadašnje ključne rezultate
Kada sam upisala doktorski studij na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, fokusirala sam se na istraživanje multimedijalne i digitalne umjetnosti u Hrvatskoj i Sloveniji. Moja motivacija je proizašla iz činjenice da ne postoji cjeloviti arhiv, gdje su dostupni popisi umjetnika i umjetničkih radova iz navedenog razdoblja. U toku rada na disertaciji stvarala sam arhiv umjetničkih radova zajedno s umjetnicima, koji su mi ustupili svoje privatne arhive i kojima sam neizmjerno zahvalna. Pojedini umjetnici poput Zvonimira Bakotina, koji su potpuno zaboravljeni, bili su izrazito relevantni na međunarodnoj umjetničkoj sceni sredinom devedesetih. Upravo je Zvonimir Bakotin dobio nagradu za rad „3DAM“ na nizozemskom natječaju Webstrijd (1996). Nagrađeni „3DAM“ je projekt internetske umjetnosti, u kojem su programirani i izvedeni vjerni 3D modeli zgrada i ostale urbane arhitekture amsterdamskog gradskog trga Dam. Posjetitelji internetske stranice mogli su se mišem kretati po gradskom trgu. Sve 3D modele Bakotin je razvio u VRLM-u (Virtual Reality Modeling Language) standardnom formatu za prezentaciju 3D interaktivnih vektorskih grafika. Umjetnik je nagrađen prestižnom kompjuterskom radnom stanicom „Indy“ proizvođača Silicon Graphics Incorporated. Zvonimir Bakotin, samo je jedan primjer, mnogi autori nisu dobili evaluaciju i recepciju koju zaslužuju, želja mi je to ispraviti disertacijom. Važno je istaknuti da se scena medijske umjetnosti održala upravo zahvaljujući istaknutim pojedincima, koji su često radili u nemogućim uvjetima uz vrlo malu ili nikakvu institucionalnu podršku. U Sloveniji se za razliku od Hrvatske, od početka pregledno i sustavno digitalizirani podaci o izložbama i umjetničkim radovima koji su javno dostupni.
U organizacijskom timu s Ingeborg Fülepp, ko-autorica si projekata Glowing Globe koji u Rijeci predstavlja međunarodnu scenu medijskih umjetnika.
Suradnja s Ingeborg Fülepp, započela je kroz Centar za inovativne medije pri Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci, Glowing Globe se prošle godine održao po peti put u galeriji Kortil. Izrazito mi je važno da se na tim izložbama predstave mladi umjetnici koji tek započinju izlagati. Jako mi je drago da su na Glowing Globu, radove izlagale Marta Stražičić i godinu dana kasnije Gaia Radić, koje su tada započinjale svoje profesionalne karijere. Važan dio Glowing Globa je i simpozij, kojim želimo dati i teorijski kontekst prikazanih umjetničkih radova.
Ove si godine hrvatskom predstavnicom na manifestaciji Malta Biennale, kojemu je 2024. inauguracijskom godinom. Koja je središnja tema manifestacije, i na koji način si na istu odgovorila? Čime se bavi tvoj rad, tko je sve bio uključen u tim?
Da, jedina sam predstavnica Hrvatske na Malteškom Biennalu, koji ima glavna četiri tematska pravaca. Prvi se odnosi na promatranje Mediterana kao političkog tijela, drugi se naziva Dekoloniziranje Malte, s obzirom na to da je Malta do 1964.godine bila britanskom kolonijom, treći se naziva Matri-arhiv Mediterana, dok se moj rad nalazi u četvrtoj tematskoj odrednici koja se bavi gusarstvom. Gusarstvo je na Malti u 18. stoljeću bilo poticano od same države, kao vrlo važna ekonomska grana, te je uređeno brojnim pravilnicima i zakonima. Moj rad naziva „Noćna plima“ trokanalna je multimedijalna instalacija, a prikazuje se na tri ekrana. Sastoji se od dvije narativne linije, pisane iz perspektive kapetanica brodova, koje čujemo u off-u. Prva narativna linije događa se u prošlosti i snimljena je na malteškom jeziku, a povezana je s kapetanicom gusarskog broda. Druga narativna linija događa u sadašnjosti i snimljena je na korčulanskom dijalektu. Glavni lik te narativne linije je kapetanica Mirta Milat, koja plovi na istraživačkom brodu i mapira razmjere ekološke katastrofe. Slika se odnosi na prirodne krajolike koji su snimljeni na Malti i otoku Gozo.
Imala sam zaista nevjerojatan i poticajan tim, na koji sam izuzetno ponosna, cijeli rad smo morali završiti u manje od dva mjeseca, što je iznimno kratak rok. Bojan Mrđenović je snimatelj, prvi dio produkcije odradili smo u siječnju na Malti i otoku Gozu, gdje je Bojan snimao duge kadrove krajolika uz morsku obalu. Čim sam se vratila u Zagreb, sjela sam u montažu s Mirom Manojlovićem, koja je uz sav stres zbog kratkog roka za završetak rada, prošla ugodno i poticajno. Stalne suradnice na mojim projektima su Manja Ristić, kompozitorica i dizajnerica zvuka i Lea Vene, kustosica. Hrvoje Pelicarić snimio je zvuk hrvatske narativne linije, koju je pročitala Marija Borovičkić. Malteški dio tima čine prevoditelj Kevin Salib, i Chelsea Muscat. Zahvalna sam i svim prijateljima od koji sam dobivala ostale savjete vezane uz rad.
Možeš li nam nešto reći o tretmanu, ali i financiranju umjetnika na Biennalu?
S obzirom na to da je ovo prva godina održavanja Malta Biennala, a na javnom natječaju je odabrano 72 umjetnička rada za produkciju, sve je pomalo kaotično i većina važnih informacija stiže u posljednji čas. Budžet za produkciju radova je prikladan i dosta viši od prosjeka koji dobiva na natječajima za sufinanciranje umjetničkih radova u Hrvatskoj. No, Malta Biennale je problematično postavio uvjete oko trošenje budžeta, na takav način da se isplaćuje povrat produkcijskih troškova po predanom financijskom izvješću i dokumentaciji, koja se može predati koliko god puta je potrebno. Za otvorenje Biennala 13. ožujka, organizirana su brojna događanja, na koje izabrani umjetnik može dovesti još pet članova tima.
Ovo nije tvoj prvi projekt koji se bavi rekontekstualizacijom Mediterana i njegova naslijeđa.
Tako je, proučavanjem Mediterana sam se započela baviti još na studiju dramaturgije, vjerojatno zbog djelomičnog korčulanskog podrijetla i dugih bezbrižnih ljeta koje smo provodile s bakom i didom u Prigradici na Korčuli. Zanima me dekonstrukcija tradicionalnih patrijarhalnih narativa kao i mogućnosti i primjeri feminizma u takvom okružju. Na tom tragu nastao je i moj prošli rad Graditeljice Maestrala (Siva zona, Sintoment, GMK) projekt virtualne stvarnosti, u kojem sam se bavila narativima žena i njihovim sjećanjem na rad odjelu plastike u brodogradilištu Greben u Veloj luci.
Možemo li na istome tragu u bližoj budućnosti očekivati i neki novi projekt?
Za početak, prioritet je dovršiti disertaciju. Voljela bih da Noćna plima, nakon Malte bude izložena i u Hrvatskoj, već smo počeli na tome raditi. Spremam se i u produkciju novog umjetničkog rada koji je opet povezan s otokom Korčulom, konkretno poluotokom Ražnjićem, dok će se narativne linije graditi s obzirom na istraživanje individualnih politika otpora u teškim socijalnim okolnostima.
Dijana Protić (1985., Zagreb) magistrirala je dramaturgiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Suradnica je Centra za inovativne medije Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci. Redateljica je nekoliko kratkih i dokumentarnih filmova te voditeljica filmskih radionica, autorica VR projekta Graditeljice maestrala.Trenutno završava disertaciju pod naslovom Multimedijska i digitalna umjetnost u Hrvatskoj i Sloveniji 1988.-2008. Njezin znanstveni interes vezan je za multimedijsku i digitalnu umjetnost, dok je fokus umjetničkog istraživanja na inovativnoj umjetničkoj praksi, povijesti Mediterana, feminizmu i strategijama otpora.
Naslovnica: Dijana Protić, Noćna plima, snimak: Bojan Mrđenović, 2024.
