„Mjesec našeg filma“ također se obilježava i u kinu Poreč, gdje će se od 16. do 18. svibnja, u suradnji s Hrvatskim audiovizualnim centrom (HAVC), održati program koji promovira filmsku baštinu Hrvatske

Ovogodišnje izdanje „Mjeseca našeg filma“ nosi podnaslov „70 godina filmskih festivala“, tako ističući važnost filmskih događaja kroz sedam desetljeća.

Program počinje u četvrtak, 16. svibnja od 19:30 sati, s dva remek-djela: „Tri ljubavne priče“ (2007.) redateljice Snježane Tribuson te klasikom „Službeni položaj“ (1964.) redatelja Fadila Hadžića, koji je na programu u 20 sati.

„Tri ljubavne priče“: Tri hrvatske priče o obiteljskom nasilju povezuje mali crni pas. Statistike su potvrdile da, kad jednom netko na ženu digne ruku, taj će to najčešće i ponoviti. Pa, barem jedan od njih sigurno neće.

„Službeni položaj“: Zagreb. Krojačica Marija, čelnica samoupravne organizacije svog poduzeća, otkrije da je komercijalni direktor Radman, u suradnji s financijskim direktorom Jovićem, počinio pronevjeru. Upozori na to generalnog direktora Bošnjaka, poštenog funkcionara partizanske prošlosti. Radman pokuša ucijeniti Bošnjaka, priopćivši mu da je njegov osobni auto kupljen na trošak poduzeća te da je tako i on kompromitiran. Mlada radnica Zora, koju je Radman nedavno zaveo, uvidi njegovu pokvarenost i počne više cijeniti zainteresiranost za nju vozača Drageca…

U petak, 17. svibnja, na programu se u 19:15 sati nalazi animirani film „Bla“ (2013.) Martine Meštrović te dokumentarci „Uvozne vrane“ (2004.) Gorana Devića u 19:25 sati, „Duga mračna noć“ (2004.) Antuna Vrdoljaka u 20 sati.

„Bla“: Obrazovna struktura kroz koju smo protisnuti jedno je od glavnih oružja svakoga sistema. Pristajemo li na to dobrovoljno ili nam se bez pitanja ispostavlja račun?

„Uvozne vrane“: U rodnom gradu autora filma razmnožile su se vrane. Stanovnici ih tretiraju kao privremene i neželjene goste…

„Duga mračna noć“: Mladi Ivo Kolar zagrebački je student koji neposredno prije Drugog svjetskog rata stiže u rodno selo u Slavoniji, gdje žive njegov otac Luka i majka Kata. Sluti se skori početak rata, Židovi žive u strahu, a folksdojčeri se dijele na nacističke simpatizere i na one koji Hrvatsku drže svojom domovinom. Rat će Ivu i njegova najboljeg prijatelja Matiju Matu Čačića odvesti različitim putovima, pa dok će Mata postati ustaša Ivo će završiti u partizanima, oženiti se brižnom Verom i postati ugledni komunist. No, sukob s rigidnim poslijeratnim socijalističkim sistemom suočit će ga s brojnim iskušenjima te pokraj četrdesetih dovesti na suprotne strane od njegova prijatelja Joke i moćnog druga Španca.

Za subotu, 18. svibnja, na programu je dokumentarac „Tvornice radnicima“ (2021.) u 19 sati, redatelja Srđana Kovačevića, te film „Kratki izlet“ (2017.) redatelja Igora Bezinovića u 21 sat.

„Tvornice radnicima“: Deset godina nakon što su preuzeli tvornicu ITAS u Ivancu, njezini radnici bore se za opstanak u kapitalističkoj ekonomiji. Ovaj film portret je zajednice koja udružuje snage kako bi zaštitila svoj rad, ali i žrtvi koje je prisiljena podnijeti na putu prema tome cilju.

„Kratki izlet“: Stola je mladić u kasnim dvadesetima koji ljeto provodi u Istri tulumareći po festivalima. Jednoga dana susreće svog znanca Roka koji njega i nekolicinu ostalih poznanika nagovara da mu se pridruže u potrazi za obližnjim samostanom sa srednjovjekovnim freskama. No nakon što im se pokvari autobus, a oni se putem izgube, njihov kratki izlet prerast će u alegorijsko putovanje u nepoznato.

Uz filmski program, 16. svibnja će se održati otvorenje samostalne izložbe Pavla Pavlovića pod nazivom „Trijumf vrlina“ u Galeriji Zuccato, s početkom u 19 sati. Izložba će biti otvorena sve do 6. lipnja 2024. godine.

Iz teksta predgovora izložbe:

„Memovi, stickeri, abrevijacije, akronimi, screen saveri, antijunaci suvremenog doba, ali i grafike starih majstora, ilustracije, kadrovi kultnih filmova, pojavljuju se na formalno i sadržajno bogatim slikarskim djelima Pavla Pavlovića izloženima na izložbi Trijumf vrlina u Galeriji Zucato. Značenjska i formalna višeslojnost Pavlovićevih umjetničkih radova otvorena je za brojne interpretacije. U brojnim djelima slikar nastoji spojiti različito (povijesno i umjetničko) vrijeme, breme slikarske tradicije i tehnološke dosege digitalnog doba, fragmente stare religijske i suvremene popularne ikonografije, duhovnost (svetost) i njezino odsustvo, duhovnost i materijalnost, intenciju i slučaj, stvarno i konstruirano, ozbiljno i banalno, plošnost i iluziju dubine, dovršenost i nedovršenost. Upravo zbog ovog ambivalentnog uslojavanja, bez obzira na to što je često riječ o humorističnom spajanju nespojivog, amalgamu elemenata umjetničke i povijesne vrijednosti te onih proizašlih iz bespuća interneta, Pavlovićevo slikarstvo, vještinama i vrlinama prošlih i sadašnjih vremena, predstavlja ozbiljnu i složenu zamisao o povijesti i suvremenosti slikarstva.“ (Patricia Počanić)

Istaknuti vizual dio je vizuala animiranog filma „Bla“ (2013.), Martine Meštrović