Rijeka je i ove godine dio programa književne manifestacije “Goranovo proljeće”, koja se održava 63. put i okuplja pjesnike iz Hrvatske i svijeta. Program u Rijeci započeo je 20. ožujka u Antikvarijatu Ex Libris predstavljanjem Antologije poljske poezije 20. i 21. stoljeća naslova “Drugog kraja svijeta neće biti” koju je priredila i prevela Đurđica Čilić u izdanju V.B.Z.-a.
Razgovor je moderirao pjesnik i književni kritičar Marko Pogačar. U opuštenom izdanju, uz čašu vina, Pogačar je istaknuo kako je lijepo vidjeti prepuni Ex Libris. Govoreći o odabiru autora i autorica koje je uvrstila u knjigu uvijek dobro raspoložena Đurđica Čilić kazala je da prevođenje ima smisla jedino onda kada u kulturu i književnost donosimo ono što kod nas nedostaje.
“To je osjetljivo pitanje, ali mogu kazati što poljska književnost ima i što je u njoj jako lijepo artikulirano te u kontinuitetu prisutno, a to je svijest o jeziku, njegovoj odgovornosti. Govorenje je uvijek čin te bih se time nadovezala na etičku dimenziju poljske poezije koja je uvijek izuzetno osjetljiva na katastrofe, bol, nesreće, povijesne tragedije koju je poljski narod doživljavao, ali s druge strane – koji narod nije? Međutim, poljska poezija o tome vrlo nježno i odgovorno govori, rjeđe o sebi kao o žrtvi, a češće o o sebi kao o nekome tko mora biti osjetljiv na žrtve. Ta naglašena etička, solidarna, empatična dimenzija u poljskoj književnosti nešto što je uvijek dobrodošlo da unesemo u našu kulturu”, rekla je Čilić.
U knjizi se nalazi oko 300 pjesama 24 pjesnika i pjesnikinja. “Radi se o nekomercijalnoj knjizi. Priznajem da je moj kriterij bio subjektivan, kao I kod svakog prevoditelja. Za mene u knjizi nema nijedne loše pjesme s čime se, naravno, neće svatko složiti. To je normalno za očekivati”, ne skriva Čilić koja je naglasila da su Poljaci rigidni prema svojoj književnosti bez obzira na to što su iznjedrili mnogo Nobelovaca u književnosti. U Hrvatskoj to i nije slučaj.
“Meni se čini da je hrvatski medijski prostor izgubio kriterije, kulturne rubrike I stabilne autoritete koji relevantno i objektivno ocjenjuju što vrijedi, a što ne. u tom prostoru se množe komplimenti i nekritičko hvaljenje. Praktički svaki tjedan dobijemo na portalima najavu neke nove genijalne knjige. Nemoguće je na tako malom jezičnom prostoru s tako malim brojem čitatelja i autora imati toliko dobrih knjiga. Radi se o inflaciji komplimenata i superlative. U Poljskoj također puno ljudi stvara i objavljuje, ali su tamo kriteriji artikuliraniji i oblikovaniji te spremnost da se tako bespoštedno hvali nije živahna kao kod nas. U tom smislu su mi pouzdaniji poljski recenzenti.“
Na predstavljanju je sudjelovala i poljska pjesnikinja Ilona Witkowska, čiji su stihovi također uvršteni u antologiju.Witkowska je jedna od najmlađih uvrštenih pjesnikinja. “Osjećam se počašćeno što sam uvrštena u antologiju. Mada o tome ranije nisam razmišljala osjećam se dijelom poljske književne tradicije”, navela je Witkowska. Njezine pjesme su čitali Pogačar i Čilić na hrvatskom jeziku. Witkowska je svoje pjesme izgovarala iz glave na izvornom jeziku čime je njezina poezija istinski doživljena. Jedna od pjesama nasmijala je publiku. Riječ je o pjesmi “Pseća posteljina”.
Pseća posteljina
(Psia poduszka)
kad dolaze gosti, presvlačim im pseći jastuk.
nisam nikom rekla, mislila sam: zašto? zašto bi netko znao
da su dva psa spavali jeli, krvarili, bolovali i umrli,
u toj istoj posteljini u kojoj ti sad spavaš?
ali od danas želim da svi to znate.
Nakon sjajnog riječkog otvorenja, predstavljeni su i europski pjesnici u programu Versopolis. Riječ je o platformi koja okuplja četrdesetak partnerskih festivala i promiče nove europske pjesničke glasove.
U Rijeci su nastupili islandski pjesnik Eiríkur Örn Norðdahl te Niillas Holmberg. Razgovor je vođen na engleskom jeziku, uz prijevode pjesama, a publika je besplatno dobila svježe tiskana izdanja njihovih knjiga na hrvatskom, engleskom te na originalnim jezicima.
Nastupom se posebno istaknuo pjesnik Niillas Holmberg koji je pripadnik Saami naroda koji živi na sjeveru Norveške, Švedske, Finske i Rusije. Njih oko 70.000, raštrkani su na površini od oko milijun i sto tisuća četvornih kilometara. U Norveškoj ih živi oko 40.000, u Švedskoj oko 20.000, u Finskoj oko 7500 i u Rusiji (na poluotoku Koli) oko 2500. Narod ima dugu povijest, bogatu narodnu baštinu i živi na specifičan način. Saami su podijeljeni u desetak narodnih skupština koje se dosta razlikuju po kulturno-povijesnim osobitostima, jeziku i načinu života. Neke skupine su sačuvale do danas narodne običaje svojih predaka.
Jedan od običaja koji se baštini generacijama je joik – tradicionalni oblik pjevanja naroda Saami koji se smatra se jednom od najstarijih vokalnih tradicija u Europi. Kako je publici pojasnio pjesnik Niillas Holmberg, joik se pjeva na način da se pokušava dočarati bit subjekta kroz zvuk. Joik se često sastoji od kratkih fraza ili melodičnih vokalizacija bez konkretnih riječi, koristeći ritam i boju glasa za prenošenje emocija.
“Joik ne kreiramo, on postoji. Ponosan sam što znam joikove svojih predaka”, kazao je pjesnik koji je pročitao nekoliko pjesama iz zbirke pjesama “Tundra” te potom izveo joikove posvećene svojoj kćerki, supruzi i prabakama na sveopće oduševljenje publike.
“Predivno mi je u Hrvatskoj. Sretan sam što sam pozvan prisustvovati Goranovom proljeću i što su moje pjesme prevedene baš na hrvatski jezik jer je to neočekivano. Dragocjen mi je hrvatski prijevod, sviđa mi se kako hrvatski jezik zvuči. Sviđa mi se jako i antikvarijat Ex Libris. Ima dobru energiju. Čuo sam da je bolji od bilo kojeg antikvarijata u Zagrebu”, istaknuo je Holmberg te dodao da je zanimljivo što Saami jezik ima neke slične karakteristike s hrvatskim jezikom, poput slova č.
ROMANSA S KORIJENIMA
Zašto ležim tu
licem nadolje u mraznom raslinju
kad porazmislim
valjda sam se spotaknuo o korijen
jurnuvši iz gošćija
pokrivao sam ga granama
naloživši vatru
sad kad razmislim
ostat ću malo ovako
jer ležati ovdje polusvjestan
je najskrovitije moguće sklonište
od razdruženosti
mrazna je jesen
zato tragam za lišćem
među korijenjem
Niillas Holmberg
Istaknuta i ostale fotografije: Klara Stilinović Tušek
#Goranovo proljeće
