Na Izbornoj godišnjoj skupštini HS AICA-e održanoj 19.12. 2024. za novu predsjednicu HS AICA-e u mandatu 2025. – 2027. izabrana je Janka Vukmir. Tajnica će u istom razdoblju biti Ivana Meštrov, a ostali članovi/ce Izvršnog odbora bit će: Darko Fritz, Rada Iva Janković, Igor Loinjak, Miona Muštra i Nevenka Šarčević. Novi članovi ostalih tijela HS-AICA su za Sud časti (2025. – 2027.): Sonja Briski Uzelac, Spomenka Nikitović i Vesna Vuković te za Nadzorni odbor (2025. – 2027.): Vanja Babić, Svjetlana Sumpor i Ivica Župan.
Novi članovi/ce HS AICA-e su: Ljiljana Kolešnik, Ana Janevski, Darija Alujević, Jozefina Ćurković i Leopold Rupnik.
Počasnim članom HS AICA-e proglašen je akademik Andrija Mutnjaković, na prijedlog Silve Kalčić, a povodom njegova sudjelovanja na međunarodnoj izložbi Terra-1 u Wroclawu 1974., u programu 11. kongresa AICA-e održanom u rujnu te godine u Varšavi na temu “Art – Science – Technology as Elements of the Development of our Epoch”.
Dobitnik Godišnje nagrade HS AICA-e za 2023. godinu je Maroje Mrduljaš.
Uz Godišnju nagradu HS AICA-e ustanovljena je i Nagrada za životno djelo “Marijan Susovski” nazvana prema utemeljitelju Hrvatske sekcije AICA-e – početkom veljače 1994. u zagrebačkom “Klubu kulturnih radnika” održana je Osnivačka skupština Hrvatske sekcije AICA – tada nazivane “Međunarodno udruženje kritičara umjetnosti”. Ta bi se nagrada dodjeljivala povremeno, a o njoj bi se glasalo na Godišnjoj skupštini po pravovremeno predanoj obrazloženoj nominaciji i u skladu s Pravilnikom koji će biti napisan i predan na usvajanje na Godišnjoj skupštini 2025. Prva takva nagrada može biti dodijeljena najranije u 2026. godini. Uoči Izborne godišnje skupštine, Sonji Briski Uzelac je dodijeljena plaketa dobitnice Godišnje nagrade HS AICA za 2022.
Dosadašnja predsjednica u dva trogodišnja mandata Silva Kalčić se zahvalila na ukazanom povjerenju u ime dosadašnjeg Izvršnog odbora s Borisom Greinerom, Markom Golubom, Radom Ivom Janković, Igorom Loinjakom, Ivanom Meštrov i Barbarom Vujanović.
Na prijedlog člana Želimira Koščevića te odlukom Skupštine, sadašnje predsjedništvo HS AICA-e na čelu s Silvom Kalčić, uputilo je apel Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, te Gradu Zagrebu kao njegovom (su)osnivaču. Apel prenosimo u cijelosti:
Apel Hrvatske sekcije Međunarodnog udruženja likovnih kritičara (HS AICA)
Na prijedlog člana Želimira Koščevića te odlukom Skupštine HS AICA-e 19. prosinca 2024., upućujemo ovaj apel Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, te Gradu Zagrebu kao njegovom (su)osnivaču.
Želja nam je ukazati na potrebu otklanjanja nekih previda i moguće zastarjelih muzeoloških koncepcija Muzeja suvremene umjetnosti koji bi trebao:
1. obilježiti i simbolički naglasiti činjenicu da je Ljubomir Micić, pjesnik, glumac, kolekcionar, književni i likovni kritičar, rođen u neposrednoj okolici Zagreba, u Sošicama kraj Jastrebarskoga 16. XI. 1895. godine. Diplomirao je na Filozofskome fakultetu u Zagrebu 1918., a godine 1921. u Zagrebu je pokrenuo i uređivao avangardistički časopis “Zenit”.
HS AICA je u veljači 2021. pokušala postaviti spomen ploču na zgradu u Ulici Pavla Hatza 9 gdje je, na prvom katu zgrade, u ožujku 1921. objavljen prvi broj časopisa „Zenit“ – „Internacionalne revije za umjetnost i kulturu“ čiji je glavni urednik bio Ljubomir Micić, a povodom stote obljetnice izdanja. Iako za to nismo dobili suglasnost stanara, vrijedna je stogodišnjica obilježena nacrtom spomen-ploče. Micić je uz poticaj avangardnim umjetnicima i umjetničkim časopisima u regiji, surađivao sa talijanskim futuristima, ruskim konstruktivistima i s ekspresionistima. U duhu dadaizma osmislio je Zenitizam, kao i figuru Barbarogenija.
Povod za postavljanje spomen-ploče u muzeju ili u javnom prostoru grada, i/ili druge oblike i mjesta komemoracije Ljubomira Micića kao “Zagrepčanina” – nedugo je zatvorena izložba “Barbarogenij nadrealizma” u Srpskom narodnom vijeću. Autorica koncepta izložbe i njezina kustosica bila je naša članica Davorka Perić.
2. Naivna umjetnost nakon 1950-ih godina treba biti dio fundusa i postava Muzeja suvremene umjetnosti, a ne isključivo Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti. Uostalom, prisjetimo se kako je grupa (Udruženje umjetnika) Zemlja uključivala djela Ivana Generalića, Franje Mraza i Petra Smajića u/na svoje izložbe. 1973. godine održana je u Zagrebu i Hlebinama 25. generalna skupština AICA, praćena simpozijem u vezi s naivnom umjetnošću i izložbama među kojima se ističe izložba NAIVI 73. Na Riječkom Salonu 54, prvoj saveznoj izložbi na kojoj su izlagana djela apstraktne umjetnosti (nefigurativne), organizirana je tzv. Počasna dvorana u kojoj su smješteni “predšasnici Suvremenika (bilo s recentnim radovima, bilo s djelima ranijeg datuma, nastalim između dva rata), i uz njih izvorni slikari, naivci-primitivci”, kako su tada nazivani (prema Berislavu Valušeku u članku “salon ’54 u Rijeci”). Dvije su temeljne knjige o hrvatskoj naivi, Malekovića (Vladimir Maleković, “O izvornoj ili naivnoj umjetnosti…”, 2008.) – u kojoj autor naivu vidi kao gradbeni čimbenik hrvatskog identiteta, i Kelemenova (Boris Kelemen, “Naivno slikarstvo Jugoslavije”, 1969.) kao pokušaj određenja „naivne“ umjetnosti prema modernizmu.
3. Donacija Francesca Conze, ponajprije kolekcije velikog broja (sedamdesetak) značajnih djela Fluxusa, treba u sklopu Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu biti vođena kao jedna jedinstvena zbirka i tako i inventarizirana, a ne “rasuta” po raznim drugim zbirkama (kao što je Zbirka crteža, grafika, plakata i radova na papiru), koncipiranima prema kriteriju materijala i tehnika umjetničkih radova, što je muzeološki anakronizam. Izložba radova Fluxusa, donacije Francesca Conze (a izložba je bila uvjet za donaciju), otvorena je u GGZ na Katarininom trgu u studenome 1999. godine. Ove će točke biti tema naših daljnjih očitovanja i traženja, ovim tekstom tek skiciranima.
Za HS AICA skicirala Silva Kalčić, predsjednica Udruge u mandatima 2019.-2024.
#apel #HS AICA #Janka Vukmir #likovni kritičari #Mešunarodno udruženje likovnih kritičara
