Prije nekoliko dana, među dokumentima Europske Unije objavljena je ažurirana karta TEN-T koja je od silne važnosti za grad Rijeku – i zorno pokazuje zašto je geografski položaj na samom vrhu Jadrana jedan ogroman, ogroman resurs našeg grada.
TEN-T, odnosno Trans-European Transport Network, glavni je europski plan ključnih prometnih veza na kontinentu. U njemu je predviđeno devet prometnih koridora od najviše strateške važnosti za Europsku Uniju. Plan je dodatno ažuriran nakon napada Rusije na Ukrajinu jer su time presječeni neki putevi, pa se stavio naglasak na alternative. Core plan, odnosno jezgra najvažnijih prometnica, mora se izgraditi do 2030., a za to je EU predvidjela proračun od ogromnih 25.8 milijardi Eura samo u aktualnom proračunu (2021.-2027.) kroz mehanizam koji se zove Connecting Europe Facility (CEF).
Rijeka je po prvotnom planu bila uključena u jedan od ovih devet strateških koridora, u tzv. Mediteranski koridor. Samo to već je bila odluka od ogromne razvojne važnosti za Rijeku, posebice riječku luku. No, prije nekoliko dana pojavila se nova karta na kojoj se Rijeka pojavljuje kao prometni čvor na čak tri koridora: Mediteranskom, Baltičko-jadranskom, te Orijentalnom-istočnomediteranskom. Na svima je Rijeka uključena u core plan, dakle jezgru prometne mreže.
Ova promjena je prošla gotovo potpuno nezapaženo u hrvatskim medijima, koji se uglavnom bave nebitnim bedastoćama.
No riječ je o europskoj odluci od ogromne važnosti za budućnost riječke luke, zračne luke, industrije, prometa, i uopće ekonomije.
Rijeka je trenutno jako loše povezana s ostatkom Europe, što mnogi ljudi ne razumiju jer su se gradske ambicije i poslovno, i politički, i društveno poprilično suzile na najbliže susjedstvo – gradove do kojih se može automobilom. Ali grad ne može širiti vidike ako nema protoka ljudi. A trenutno je, van turističke sezone, do Rijeke iz Europe jako teško doći.
Biti u core planu na tri koridora znači da su Rijeci široko otvorena vrata prema 25.8 milijardi sredstava koja se moraju iskoristiti do 2027. godine, za gradnju luka, željeznica, prometnica. Veliko širenje riječke luke i sve ceste koje su se brzinom munje izgradile proteklih godina u centru grada su financirane upravo kroz CEF, jer su time postale europski strateški prioritet. Sada su triput prioritet.
To, naravno, ne znači da moramo momentalno posjeći sva stabla, izbetonirati sve šume i plaže, i od grada napraviti seriju kružnih tokova, samo da nam novci ne pobjegnu. Ne, Europska Unija stavlja prioritet na održivi razvoj i borbu protiv klimatskih promjena u svim strategijama, pa tako i u prometnoj. Ovo znači, naprotiv, da su gradu na raspolaganju sredstva da pametno, smisleno i održivo uložimo u izgradnju moderne, pametne infrastrukture koja neće nagrditi grad, uništiti njegov potencijal za život i turizam, niti sravniti sa zemljom prirodne ljepote Kvarnera.
Za ovo proširenje strateških koridora prema Rijeci izravno je zaslužan Valter Flego, IDS-ov Europarlamentarac, inače bivši gradonačelnik Buzeta, koji je ove amandmane predložio kroz rad u Odboru za promet Europskog Parlamenta. Flego je, inače, izgubio mandat na posljednjim izborima za Europski parlament koji su se održali prije par mjeseci, vjerojatno zato što hrvatski birači nisu imali preko kojih medija saznati o njegovim uspjesima za Hrvatsku, a pogotovo za kvarnersku regiju. Zato ovo i pišem.
Funkcija plana TEN-T je da ubrza i osigura razvoj prometne mreže od strateške važnosti za Europu, te svaki koridor ima svoju nadležnu osobu (uglavnom iz neke nevezane, neutralne zemlje), da bi se osiguralo da se projekt ne popikne na politikanstvo i sukobe malih interesa.
Fascinantno je, na primjer, ovo. Sa svojom core pozicijom na tri koridora, Rijeka će do 2030. biti povezana putevima: 1) od Seville na jugu Španjolske do Lvova na zapadu Ukrajine; 2) od Atene u Grčkoj do Salzburga u Austriji; i 3) od Ravenne u Italiji do Šćećina u Poljskoj. Ali sve to preko Zagreba jer NIJEDNIM od ovih koridora NEĆE biti povezana s Ljubljanom. Iako su s Ljubljanom (a i s drugim gradovima) povezani i Trst i Kopar. I iako se radi o gusto povezanom teritoriju gdje ni brza cesta ni pruga od Rijeke do Ljubljane ne bi bile naodmet.
Naravno, ovdje se radi o partikularnim interesima Slovenije, koja gura svoju luku Kopar nauštrb Rijeke. Legitimno je imati nacionalne interese. Ali interes Slovenije u ovom slučaju ne podudara se nužno s interesom cijele Europske Unije.
I zato se nadam da Grad Rijeka ima barem jednog svog lobista u Bruxellesu kao što ga imaju mnogi drugi mali gradovi kojima je odnos s EU od strateškog značaja. Ovo se možda čini kao nešto što nadmašuje gradsku i regionalnu politiku, ali tko tako misli je u krivu.
Budućnost našeg grada leži u razmijevanju svih načina na koje se riječki strateški interesi podudaraju s europskima. Kako smo grad koji teži i participativnoj demokraciji, i održivom razvoju, i modernoj ekonomiji baziranoj na znanju, i suvremenim vrijednostima uopće, tih podudaranja je mnogo.
U međuvremenu, s obzirom da je i apsurdno i tužno i uvredljivo da je vlak za Zagreb prije 20 godina putovao brže nego što putuje danas, ja se nadam da u nekoj ladici stoji već spreman projekt modernizacije pruge Rijeka-Zagreb koji je samo čekao objavu ove nove karte.
Doduše, kako je grad nedavno sam sebi izbio adut iz ruke privatizacijom autobusnog kolodvora i prodajom pripadajućeg terena, moguće je da imamo gradsku upravu koja nije u toku s europskim strateškim odlukama i nije spremna na njih reagirati u interesu građana. Moguće je da je moja vizija grada u produktivnom dijalogu s europskim institucijama koje te odluke donose preambiciozna za gradsku upravu kakva je. Ako je tako, onda ovaj grad, i njegovi građani, svakako zaslužuju više.
Istaknuta fotografija: Željeznički kolodvor Rijeka, fotografija: Marta Ožanić
#core plan #europska unija #prometni koridor #Rijeka #TEN-T
.png){kind=link}