Premda je do početka devedesetih Stephen King stekao reputaciju iznimno komercijalnog književnika za čije se predloške izdavači trgaju šakom i kapom, u Jugoslaviji su prevedena tek četiri njegova djela. Na hrvatskom jeziku preveden je Shining, naslov u izdanju bio je Vidovitost. Prije nekoliko godina Lumen je objavio novi prijevod, ali s novim imenom – Isijavanje. Osim tog romana, Dečje novine iz Gornjeg Milanovca su objavila tri ostvarenja: Cujo, Potpaljivačica i Talisman (knjiga u dublu s Peterom Straubom). Od ta četiri romana, jedino je ekranizacija Isijavanja (tako je preveden i naslov filma) Stanleyja Kubricka bila u redovnoj kinodistribuciji. Cujo i Potpaljivačica mogli su se u piratskim kopijama posuditi na VHS-u u videotekama, dok divot-roman Talisman u to doba nije niti bio ekraniziran (film ili serija, zapravo, nikad nisu snimljeni, a zanimljivo je kako je prava otkupio Steven Spielberg, ali je nakon deset godina odustao od snimanja).
Premda smo u to doba standardno razumijevali srpski ili hrvatski jezik, ipak se kroz prijevod valjalo probijati, osobito zbog fonetskog pisanja osobnih i drugih imena. Stephen King je, osim Isijavanja, u hrvatski književni kontekst ušao je u prvom broju riječkoga časopisa Rival 1988. gdje je objavljen veliki temat, prvi takve vrste na ovim prostorima.
Od 1991. naovamo u Hrvatskoj je objavljeno mnogo hrvatskih prijevoda djela Stephena Kinga, a od terceta inicijalno objavljenih knjiga iz Gornjeg Milanovca, novi prijevod dobili su Talisman i Potpaljivačica. Potpaljivačica, roman objavljen 1980. godine bio je iskorak Stephena Kinga od uobičajenog istraživanja horrora prema znanstvenoj fantastici. No, i jedno i drugo tretirao je kao dijelove trilera i misije izazivanja napetosti na svim razinama.
Desetogodišnja Charlie McGee i njezin otac bježe od vladine agencije Dućan u čijem su tajnome državnom projektu Serija šest šezdesetih sudjelovali njezini roditelji. Droga nalik na LSD probudila im je latentne psihičke moći koje je naslijedila njihova kći Charlie. Ona može zapaliti vatru snagom volje, no očajni joj roditelji to izričito zabranjuju jer je to »zločesto«, pa je uče da tu silu drži pod kontrolom i da se »ponaša normalno«. No Dućan opet želi plod svojega ubojitog eksperimenta i najprije ubiju njezinu majku. Otac je oboružan jedino sposobnošću da vlada tuđim umom, ali pod cijenu oštećenja mozga svaki put kad nekoga »gurne«. Ne preostaje mu ništa drugo nego dopustiti Charlie da oslobodi svoju moć…
King je započeo pisati Potpaljivačicu još 1976., ali prekinuo je pisanje kad ga je počela previše podsjećati na Carrie, roman koji je bio njegov prvi komercijalni uspjeh. U glavnoj junakinji koja se zasniva na njegovoj desetogodišnjoj kćeri Naomi, Kinga je isprva očaravala pirokineza, a zatim pitanje što bi bilo kad bi lik kao Carrie White prenio svoje psihičke moći na svoju kćer.
Djeca su česti protagonisti romana Stephena Kinga, a zahvaljujući filmovima mnogi su trajno ušiveni u tkivo pop-kulture. Vjerojatno je najpoznatiji Danny Torrance, sin poremećenog pisca Jacka Torrancea iz Isijavanja koji će postati glavni lik u poodrasloj dobi u nastavku toga romana Doktor Sleep. Mladalačka ekipa iz Loser’s Cluba u romanu Ono također je ostala upamćena, kao i trogodišnji Gage Creed iz romana Groblje kućnih ljubimaca. Jack Sawyer iz Talismana svojevrsni je antipod Froda Bagginsa iz Tolkienovog Gospodara prstenova. Luke Ellis iz romana Institut svojevrsni je nasljednik Charlie McGee i Loser’s Cluba. Posve je razvidno da je taj set mlađahnih likova utjecao na kreiranje jedne od najpopularnijih serija današnjice – Stranger Things.
Potpaljivačica, osmi roman Stephena Kinga u trenutku objavljivanja u odnosu na dotad publicirane romane koje je objavio pod svojim imenom – Carrie, Tajne Salema, Isijavanje, Posljednje uporište i The Dead Zone – bila je svojevrsna manifestacija pada forme, što ne čudi, jer je King tada bio snažno pod utjecajem LSD-a i alkohola. Trebala je pomoći ekranizacija koje se prihvatio tada hit-redatelj Mark Lester s natraženijom glumicom u tom trenutku (zbog uloge u Spielbergovom E-T.-ju) – Drew Barrymore, ali ni to nije pridonijelo boljoj prodaji, a sam film bio je komercijalni neuspjeh.
Ipak, tijekom godina, mnogi poklonici i novi naraštaji vraćali su se ovom romanu tražeći i priče između redaka, od buđenja seksualnosti do projekata kontrole uma. Ono što je izvjesno i u romanu Potpaljivačica – postojana je Kingova stilizacija likova, osjećaj za napetost fabule, kao i nužna te neizbježna zapaljiva doza nadnaravnog.
