Nakon što su na društvenim mrežama i u medijima objavljene fotografije trenutnog stanja Rimskog luka, poslali smo Konzervatorskom odjelu u Rijeci sljedeća pitanja zbog točnog i cjelovitog informiranja javnosti:
Koje je točno izvedbeno-restauratorsko rješenje odobreno za prezentaciju Rimskog luka (Stara vrata) i koji su njegovi glavni konzervatorski i prezentacijski principi?
Koje su institucije i stručna tijela sudjelovala u izradi, odobravanju i nadzoru projekta (molimo nazive, datume i akte na temelju kojih se radi)?
Predstavlja li trenutno vidljivo stanje lokaliteta, uključujući betonske mase oko spomenika, konačno rješenje ili privremenu fazu radova?
Je li izrađena cjelovita stručna koncepcija prezentacije i interpretacije lokaliteta (npr. oblikovanje prostora, informativne ploče, rasvjeta i sl.) i u kojoj je fazi njezina realizacija?
Razmatra li se, imajući u vidu reakcije stručne i šire javnosti, mogućnost revizije ili korekcije postojećeg rješenja te eventualne izmjene izvedenog stanja?
Naš je interes isključivo javni i informativan: htjeli smo građanima jasno prenijeti na koji je način donesena odluka o ovakvom rješenju, koje su bile stručne polazne točke te kako ono, prema ocjeni nadležnih tijela, doprinosi zaštiti i prezentaciji ovog iznimno važnog spomenika kulturne baštine.
Na našu je redakciju stigao odgovor kojeg prenosimo u cijelosti:
Poštovani,
Zahvaljujemo na Vašem upitu i nastojanju da dobijete točne i meritorne informacije za izvještavanje o aktualnoj temi „betoniranja Rimskog luka“. Recentni medijski napisi, prozivke i istupi temeljem neprovjerenih, netočnih i nestručnih zaključaka u kratkom su vremenu stvorili atmosferu linča prema stručnoj zajednici i djelatnicima ovog Ureda, stoga pozivamo novinare i urednike na odgovorno i točno izvještavanje javnosti.
U nastavku donosimo očitovanje o tijeku radova na Rimskom luku i odgovore na vaša pitanja.
Koje je točno izvedbeno–restauratorsko rješenje odobreno za prezentaciju Rimskog luka (Stara vrata) i koji su njegovi glavni konzervatorski i prezentacijski principi?
Rimski luk (Arco romano) predstavlja ulazni portal nekadašnjeg rimskog vojnog zapovjedništva (Principia). Riječ je o ostacima masivnog kamenog zidanog luka smještenog između dviju zgrada, čiji je raspon 4,3 metra, a pete luka nalaze se na visini od 4 m. Istočna peta izlazi iz zida cca. 65 cm, dok je zapadna peta luka „utisnuta“ u ravninu pročelja zgrade „Jadroagenta“. Luk je sastavljen od devet blokova u donjem redu te šest blokova u gornjem redu, a čija je debljina oko 100 cm.
Protok vremena, djelovanje atmosferilija, kao i ljudska aktivnost nepovoljno su djelovali na luk što je za posljedicu imalo ozbiljnu konstruktivnu nestabilnost. Kameni elementi luka su izrazito erodirali zbog čega je kontakt između njih i prijenos opterećenja na donje dijelove bio iznimno loš, do mjere koja predstavlja veliku opasnosti za prolaznike. Površinska zaprljanja, cement u sljubnicama i na kapi luka doprinosila su lošem stanju spomenika.
Zbog opisanog stanja 2019. Rimski luk je ušao u redovan program djelatnosti Hrvatskog restauratorskog zavoda. Postavljena je drvena zaštitna skela koja je osigurala konstrukciju luka i sigurno korištenje javne površine te omogućila detaljnu analizu stanja i planiranje daljnjih zahvata.
Radovi na Luku trebali su slijediti uobičajenu dinamiku zahvata, međutim 2020. godine uslijedila je pandemija COVID-19 te dva razorna potresa koja su pogodila središnju Hrvatsku, Zagreb i Petrinju. Zbog izvanrednog stanja i potrebe za hitnim intervencijama na velikom broju kulturnih dobara na potresu pogođenom prostoru, financijski i ljudski resursi Hrvatskog restauratorskog zavoda bili su preusmjereni zbog čega su radovi bili privremeno zaustavljeni i prolongirani.
Nastavak radova uslijedio je 2024. godine pri čemu treba imati na umu da je za složene zahvate konstruktivne sanacije bilo potrebno pronaći odgovarajuće tehničko rješenje i izraditi projekt. Veliki dio pripremnih radova nije bio vidljiv kroz prisustvo radnika na terenu zbog čega se pogrešno stekao dojam kako radovi obnove „stoje“.
Temeljem analize stanja konstrukcije interdisciplinarnom suradnjom nadležnih konzervatora, konzervatora-restauratora specijaliziranih za kamen te inženjera građevine specijaliziranih za konstrukciju i rad na zaštićenim kulturnim dobrima odabrano je najoptimalnije rješenje stabilizacije luka. Sve cementne žbuke, što uključuje kapu i sljubnice, se očistilo s površine kamena. Nakon toga su na gornju plohu luka ugrađena inox čelični profili koji su se učvrstili na pete luka. Na te je nosače potom ugrađen i povezan veći broj metalnih sidara (inox šipke ugrađenih okomito i pod kutem). Ugrađena metalna konstrukcija preuzela je nosivu ulogu koja su izvorno imali erodirani kameni blokovi luka čime se osigurala konstruktivna stabilnost luka.
U cilju zaštite čeličnih profila od atmosferilija, sprječavanja ulaska oborina u strukturu kamenog luka te sakrivanja novih konstruktivnih ojačanja, odlučeno je ponoviti žbukanu kapu na vrhu luka. Ona je izvedena vapnenom žbukom s dodatkom umjetnog kamena kao povijesno primjenjivanim i s kamenom građom kompatibilnim materijalom.
Po dovršetku konstruktivnog ojačavanja izvedeni su restauratorski radovi kojima su očišćeni neadekvatni mortovi i druge prljavštine s površine kamena, zatvorena su i rekonstruirana sva mjesta na kojima se izvela ugradnja metalnih šipki. Na tim je mjestima površina kamena, kao i vapnena kapa na vrhu, tonirana prema boji kamena u gornjoj zoni luka, a sve u cilju dobivanja vizualno ujednačene cjeline.
Napominje se i naglašava, prilikom obnove Rimskog luka u Rijeci nije korišten beton, odnosno cement! Stara betonska kapa je zamijenjena kapom od vapnene žbuke koja je kompatibilna s kamenom građom, a u cilju sprječavanja ulaza kiše u strukturu luka i sakrivanja ugrađene metalne konstrukcije. Izvedena kapa dimenzijama i izgledom je istovjetna prijašnjoj te je u potpunosti u skladu s praksama prezentacije sličnih povijesnih arhitektonskih objekata.
Opisanim postupkom slijedilo se je ključna konzervatorska načela obnove kulturnih dobara – potpuno su očuvane sve izvorne strukture i autentičnost Rimskog luka, a neophodno, i po potrebi reverzibilno, konstruktivno ojačanje metalnim sidrima u potpunosti je prihvatljivo za zahvate na sličnim vrstama spomenika, te je dimenzionirano u odnosu na iznimno loše stanje očuvanosti. Uklonjeni su svi neadekvatni materijali (cementne žbuke) i zamijeni odgovarajućima koji se standardno koriste u obnovi povijesnih građevina (vapnena žbuka, metal), a restauratorski postupak izveden je po pravilima struke.
Koje su institucije i stručna tijela sudjelovala u izradi, odobravanju i nadzoru projekta (molimo nazive, datume i akte na temelju kojih se radi)?
Nositelj programa obnove bio je Hrvatski restauratorski zavod, a konzervatorski nadzor provodio je nadležni Područni konzervatorski ured Rijeka, koji ujedno izdaje odobrenja za radove ili potvrđuje projektnu dokumentaciju.
Obnova Rimskog luka isključivo je financirana državnim proračunskim sredstvima Ministarstva kulture i medija kroz godišnju redovnu djelatnost Hrvatskog restauratorskog zavoda, bez sufinanciranja regionalne ili lokalne samouprave.
Predstavlja li trenutno vidljivo stanje lokaliteta, uključujući betonske mase oko spomenika, konačno rješenje ili privremenu fazu radova?
Trenutno stanje je rezultat cjelovite obnove Rimskog luka te se može okarakterizirati kao konačno stanje. Ponovno ističemo da na Luku nema betonskih masa.
Okolni zidovi, pročelja stambenih i poslovnih građevina u privatnom vlasništvu, nisu bila obuhvaćena ovim zahvatom.
Je li izrađena cjelovita stručna koncepcija prezentacije i interpretacije lokaliteta (npr. oblikovanje prostora, informativne ploče, rasvjeta i sl.) i u kojoj je fazi njezina realizacija?
Rimski luk (Arco romano) predstavlja ulazni portal nekadašnjeg rimskog vojnog zapovjedništva (Principia). Uređenje i prezentacija cjelokupnog područja Arheološkog parka Principia, što uključuje konzervaciju arheoloških ostataka, postavljanje informativnih ploča, osvjetljenje i sl., izvedena je 2014. godine.
Nismo upoznati s planovima turističke zajednice ili nadležnih gradskih tijela o postavljanju dodatnih informativnih panoa.
U narednom razdoblju predviđa se informiranje i prezentacija izvedenih radova na Rimskom luku zainteresiranoj javnosti.
Razmatra li se, imajući u vidu reakcije stručne i šire javnosti, mogućnost revizije ili korekcije postojećeg rješenja te eventualne izmjene izvedenog stanja?
Budući da se radove izvelo sukladno svim konzervatorsko-restauratorskim načelima i pravilima struke te da je krajnji rezultat sa stručnog aspekta iznimno zadovoljavajući, revizija i korekcija izvedenog stanja nije potrebna.
Negativnih reakcija iz stručnih krugova nema, a reakcija šire javnosti temelji se isključivo na pogrešnim i neprovjerenim informacijama iznesenima u lokalne medije.
Istaknuta i ostale fotografije: Konzervatsorski odjel u Rijeci
#Konzervtaorski odjel u Rijeci #odgovor #rekonstrukcija #Rimski luk #stanje
