FIJUMANSKI DIJALEKT MORA POSTATI DIO HRVATSKE NEMATERIJALNE KULTURNE BAŠTINE
Grad Barcelona bio je prošli tjedan domaćin 5. izdanja „Kampusa za jezičnu raznolikost“, kojeg su organizirali Europska mreža za promicanje jezične raznolikosti (European Network to Promote Linguistic Diversity, NPLD) i Europska zaklada Coppieters. Kampus je održan uz potporu Vlade Katalonije, Ministarstva za vanjske poslove Katalonije i Europske unije. Tema ovogodišnjeg Kampusa bila je vrlo aktualna: govorilo se o digitalizaciji, umjetnoj inteligenciji i jezicima, s posebnim naglaskom na prevođenje s pomoću umjetne inteligencije.
Kao članovi Udruge Slobodna Država Rijeka – a u mom slučaju i kao član Biroa Zaklade Coppieters – imali smo priliku, zajedno s Dankom Švorinićem, prisustvovati ovom zanimljivom Kampusu na kojem je sudjelovalo više od 120 sudionika, uključujući 70 stručnjaka, istraživača i predstavnika europskih vlada iz 14 regija, poput Irske, Baskije, Švedske, Trentina i Walesa. Na ovogodišnjem Kampusu raspravljalo se o utjecaju digitalizacije i umjetne inteligencije na jezike. Predavanja su bila fokusirana na inovativne pristupe manjim jezicima te na nove istraživačke projekte čiji je cilj očuvanje jezične raznolikosti u digitalnom svijetu, stvaranje digitalnih alata koji će omogućiti manjim jezičnim skupinama veći pristup umjetnoj inteligenciji.
Hrvatski jezik pripada trećoj skupini jezika koji su prisutni u digitalnom svijetu i koji se mogu prevoditi s pomoću umjetne inteligencije. Jezici poput engleskog, njemačkog, francuskog, talijanskog, španjolskog i katalonskog ulaze u prvu skupinu najčešće prevođenih jezika. Ipak, hrvatski jezik prisutniji je, primjerice, u digitalnom svijetu od baltičkih jezika, rumunjskog, slovenskog i drugih.
Fijumanski i istro-mletački zapravo su isti jezik
Uvjerili smo se da su čak i jezici i dijalekti koji još nisu službeno priznati i ne uživaju status „nematerijalne kulturne baštine“, poput fijumanskog, prepoznati od strane umjetne inteligencije. Međutim, činjenica da fijumanski dijalekt još uvijek nema status nematerijalnog kulturnog dobra predstavlja ozbiljnu prepreku. Na primjer, onemogućava korisnicima tog dijalekta sudjelovanje na različitim europskim natječajima ili natječajima Ministarstva kulture i medija. Fijumanski dijalekt, koji se i danas govori i piše, ima dugu književnu tradiciju i može se pohvaliti s dva rječnika, gramatikama i studijama koje svjedoče o njegovoj stoljetnoj prisutnosti na riječkom području, nažalost, još uvijek nije priznat od strane Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, što znači da nije priznat ni na europskoj razini. Čija je to krivica? Sigurno je dio odgovornosti na onima koji kasne s prikupljanjem potrebne dokumentacije, odnosno na službenim predstavnicima Fijumana. Međutim, treba naglasiti da je proces priznavanja fijumanskog otežan zbog određenih političkih dinamika, osobito na regionalnoj razini.
Valja odmah napomenuti da je istro-mletačko narječje priznato prije gotovo pet godina od strane Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i postalo je dio hrvatske nematerijalne kulturne baštine, dok je fijumanski dijalekt, koji bi također mogao biti uključen u istu jezičnu skupinu, ostao izvan tog okvira. Koja je razlika između fijumanskog i istro-mletačkog dijalekta? Gotovo nikakva, ili bolje rečeno, razlike su slične onima koje postoje između različitih čakavskih dijalekata. Na primjer, čakavski dijalekt koji se govori u Lovranu razlikuje se od onog u Kastvu ili Crikvenici, a znamo da postoje i razlike u varijantama čakavskog dijalekta koji se govori u Istri. Sve te jezične razlike ipak ne onemogućuju njihovo svrstavanje u istu jezičnu skupinu. Činjenica je da se, kad se sretnu Istrijan-Talijan i Fijuman, savršeno razumiju, koriste iste izraze, pjevaju iste pjesme i smiju se istim stvarima. Iz kojeg razloga, onda, u trenutku kada su se stvarali uvjeti i pripremala dokumentacija za priznanje istro-mletačkog kao dio hrvatske nematerijalne baštine, nije bilo uključen i fijumanski dijalekt?
Imala sam priliku izravno pitati predstavnike institucija odgovornih za priznavanje istro-mletačkog. Neslužbeni odgovor koji sam dobila bio je otprilike sljedeći: „Da ne stvorimo nepotrebne nesporazume između Primorsko-goranske i Istarske županije. Naš zahtjev da se fijumanski uključi u proces priznavanja istro-mletačkog, Primorsko-goranska županija mogla bi shvatiti kao pokušaj ingerencije u kulturnu politiku PGŽ-a.“
Iz toga možemo zaključiti da je riječ o političkoj odluci. Istarska županija dala je zeleno svjetlo za pokretanje postupka priznavanja istro-venetskog dijalekta kao djela hrvatske nematerijalne baštine, dok je Primorsko-goranska županija, što se tiče fijumanskog, odlučila preskočiti tu mogućnost.
Kad ChatGPT prevodi s fijumanskog i istro-mletačkog na hrvatski
U međuvremenu, dok traje prikupljanje potrebne dokumentacije za priznavanje fijumanskog dijalekta kao djela nematerijalne hrvatske baštine, i u nadi da ništa neće blokirati taj postupak, odlučila sam provjeriti razumije li umjetna inteligencija i je li u stanju prevoditi fijumanski i istro-mletački dijalekt. Zamolila sam ChatGPT da prevede jednu komičnu pjesmu na fijumanskom dijalektu, koju je napisao poznati narodni pjesnik iz kraja 19. stoljeća, Rocambolle (pseudonim Artura Caffierija, 1867.–1941.). Upitala sam umjetnu inteligenciju može li prevesti tekst s fijumanskog na hrvatski, a ona je odmah odgovorila: „Nema problema, samo pošalji, bit će mi drago prevesti tekst za vas.“ Prijevod koji je stigao bio je više nego razumljiv, no morala sam intervenirati jer je bilo gramatičkih pogrešaka, iskrivljenih padeža i doslovnih prijevoda tako da su neki izrazi gubili svoj izvorni smisao. Međutim moramo primijetiti da je sadržaj pjesme ostao isti kao i u originalu. Zatim sam uzela i kratku komičnu crticu na puležanskom dijalektu (istro-mletačkom) koju je napisao pjesnik i književnik u egzilu, Roberto Stanich (1941.–2018.). Prijevod je stigao odmah, ali sam također morala intervenirati, barem djelomično, kao i kod prijevoda fijumanskog teksta. Problemi su bili slični: pogrešno poredane riječi, nekoliko netočnih padeža, doslovni prijevodi te se tako gubio smisao nekih rečenica. Pokušala sam, koliko god je bilo moguće, prilagoditi izraze da zvuče prirodnije na hrvatskom, ali nisam pretjerano mijenjala sam prijevod da sačuvam „duh umjetnog prevođenja“. U konačnici, čini mi se da prijevod funkcionira.
Prilažem pjesmu Rocambollea na fijumanskom dijalektu, uz prijevod koji je napravio ChatGPT s mojim intervencijama i ispravcima, kao i prijevod kraće scene na puležanskom dijalektu (polesan), koji je također preveo ChatGPT. Moji učenici koji prate „malu školu fijumanskog“ moći će usporediti fijumanske i puležanske originalne tekstove i primijetiti da su razlike u ta dva narječja zapravo minimalne.
Kao spisateljica i prevoditeljica s hrvatskog na talijanski imam mnogo nedoumica u vezi korištenja umjetne inteligencije. Međutim, moram priznati da mogućnost da dobijemo prijevod – iako još nesavršen, omogućava ovim dijalektima čiji je broj govornika ograničen, da budu priznati i poznati u širim okvirima.
ARTURO CAFFIERI - ROCAMBOLLE (1867-1941) Ne la note dei morti La note xe profonda. In camposanto dove regna la pace eterna e 'l pianto riunidi insieme de la stessa sorte dorme i defunti el sono de la morte. Xe mezanote, l'ora rimbomba, vien fora un scheletro de la sua tomba. Un altro scheletro vien de 1ontan e i due incontrandose se dà la man: - Con quanta gioia che mi te vedo! - E mi altretanto... - O credo, credo... De tanti ani non se vedemo. De trenta ani no se incontremo. - Gloria all'eterno! Quanta memoria! - Ascolta amico questa mia storia: Dopo una vita infama e orenda, co una moglie ben più tremenda che co la maschera de un santo amor la me ga fato de ogni color, con gioia imensa, grande infinita, mi son pasado in sta a1tra vita. E liberado da quel inferno godevo l'estasi del sono eterno, quando da un mese la pase mia xe diventada un'ironia. E quel inferno che avevo in tera lo go de novo qua soto tera... porché da un mese, triste destin, mia moglie morta me sta vizin! - Timida l'alba spunta a oriente; un scrichiolar de ossi se sente... E tutti i scheletri, a salti, a scosse, corre tremando dentro le fosse. Cessa ogni voze, cessa ogni pianto, torna il silenzio nel camposanto.
Prijevod ChatGPT uz malu pomoć ljudske inteligencije: Na noć mrtvih Noć je duboka. Na groblju gdje vlada vječni mir i plač, okupljeni zajedno istih sudbina, spavaju pokojni, smrtni svoj san. Ponoć je, sat odzvanja, iz svoje grobnice izlazi kostur. Drugi kostur dolazi izdaleka, i njih dvoje se sretnu, ruku si pruže: S koliko radosti te vidim! I ja također… - O, vjeruj, vjeruj… Puno se godina nismo vidjeli. Trideset godina nismo se sreli. Slava vječnom! Koliko uspomena! Slušaj prijatelju ovu moju priču: Nakon života strašnog i groznog, sa ženom još strašnijom, koja pod krinkom zaljubljene žene činila mi je svakakovih grozota s velikom radošću, beskonačnom, prešao sam u ovaj drugi svijet. I oslobođen tog pakla, u vječnom snu uživao sam spokoj, kad prije mjesec dana moja žena postala je ironija. I onaj pakao što sam imao na zemlji sad ga imam opet ovdje, pod zemljom… jer prije mjesec dana, tužna li sudbina, moja pokojna žena je opet kraj mene! Tiho svitanje dolazi s istoka; čuje se škripanje kostiju... I svi kosturi, poskakujući, dršćući, trče preplašeni natrag u grobove. Nestaje svaki glas, nestaje svaki plač, tišina se vraća na groblje.
ROBERTO STANICH POLA - La mia città....la mia gente Mio nono vigniva de una famiglia de fabri e de caradori e el saveva lavorar ben el fero e el legno. Quando che el se gaveva trasferì a Pola, el pensava de trovar una sistemazion in cantier, inveze el iera finì a ingovernar el tramway elettrico. Sì, perchè a Pola l'Austria gaveva messo el tramway che andava per tuta la riva fina dove che xe la Fabrica Cementi. Mio nono el contava sempre un fato che ghe iera sucesso in gioventù: el se gaveva desmentegà de tirar el fre, el slaif, in rimessa e una carossa del tram iera andada zò per el rato fina dentro el boteghin de fruti e verdura dela siora Bepina. Per fortuna la siora, che la passava i setanta e la gaveva anche una gamba slossa, la gaveva ritrovà l'agilità dei venti ani e, con un salto acrobatico, la gaveva schivà el bolide. Però iera stai dani grossi al boteghin e el gendarmo Fischer gaveva portà el nono dal giudice. Qua el nono el se infervorava a contar: "Al processo, la siora Bepina la parlava par Talian, el gendarmo Fischer par Tedesco e el testimonio, un certo Pizdaric, par Croato. Mi rispondevo in tute tre le lingue." El giudice el se gaveva stupido e, a un certo punto, el ghe gaveva domandà al nono: "foi, come parlate tante lingue, che sqvole avete fato?" " Le scuole popolari", gaveva risposto el nono" "Bravo! Assolto", iera stada la sentenza del giudice. Non so se questa storia iera vera ma me piasi pensar che la fussi. Iera bei tempi quei e Pola iera una città tolerante e cosmopolita.
Prijevod ChatGPT-a s „polesan“ na hrvatskom PULA - Moj grad...moji ljudi Moj djed dolazi iz obitelji kovača i drvodjelaca i znao je dobro obrađivati željezo i drvo. Kada se preselio u Pulu, mislio je da će naći posao na gradilištu, ali je završio kao upravitelj tramvaja. Da, jer je u Puli Austro-Ugarska uvela tramvaj koji je vozio cijelom obalom do Tvornice cementa. Moj djed je uvijek prepričavao jednu zgodu koja mu se dogodila u mladosti: zaboravio je staviti kočnicu na tramvaj koji je stajao u garaži i jedan tramvaj je otišao niz ulicu i završio u dućanu voća i povrća gospođe Bepine. Na svu sreću, gospođa, koja je imala više od sedamdeset godina i jednu slabiju nogu, odjednom je dobila agilnost kao pred dvadeset godina te akrobatskim skokom, uspjela je izbjeći tramvaj. Ipak, šteta u dućanu je bila velika te je policajac Fischer odveo djeda pred sud. Djed je kasnije to volio prepričavati: "Na suđenju, gospođa Bepina je govorila na talijanskom, policajac Fischer na njemačkom, a svjedok, neki Pizdarić, na hrvatskom. Ja sam odgovarao na sva tri jezika." Sudac je bio iznenađen i, u jednom trenutku, pitao djeda: "Pošto govorite toliko jezika, koji ste fakulteta završili?" "Pučku školu", odgovorio je djed. "Bravo! Oslobođen", bila je presuda suca. Ne znam je li ova priča istinita, ali volim misliti da jest. Bili su to lijepi dani, a Pula je bila tolerantan i kozmopolitski grad.
O organizatorima
NPLD – Network to Promote Linguistic Diversity, NPLD
NPLD je europska mreža koja okuplja vladine predstavnike, institucije i nevladine organizacije koje podržavaju ustavne, regionalne i jezike malih država Europe. S članovima iz više od 20 europskih teritorija, NPLD predstavlja različite jezične zajednice, uključujući jezike poput katalonskog, frizijskog, irskog, bretonskog, baskijskog i velškog. Promičući suradnju i razmjenu politika, NPLD se zalaže za važnost jezične raznolikosti na europskoj razini.
Zaklada Coppieters
Zaklada Coppieters (Coppieters Foudation), bivši Centre Maurits Coppieters (CMC), europska je politička zaklada koja promiče istraživanje politike na europskoj i međunarodnoj razini, usredotočujući se prvenstveno na upravljanje kulturnom i jezičnom raznolikošću u složenim društvima, upravljanje na više razina, decentralizaciju, državnu i ustavnu reformu , odcjepljenje država i samoodređenje, političko i gospodarsko upravljanje nižim središnjim vladama, rješavanje sukoba, ljudska prava i promicanje mira.
#100 dugih riječkih jezika #fijumanski dijalekt #Fijumanski jezik #Nematerijalna kulturna baština
