Sinoćnju večer na Filozofskom fakultetu u Rijeci obilježilo je održavanje tribine „Manosfera: toksična muškost ili pokret za muška prava?“. U raspravi su sudjelovali profesorica dr.sc. Snježana Prijić-Samaržija, bivša rektorica te gospodin Andrej Grozdanov, riječki teolog i glazbenik.
Glavni interes bio je, kako sam naslov kaže, fenomen “manosfere”. Definicija ovog termina podrazumijeva skup raznolikih web stranica koje promoviraju muškost i mizoginiju te osporavaju feminizam. Rasprava je pokrila niz područja koji su povezani s ovom pojavom te ih spojila s trenutnim situacijama koje se mogu pratiti u Hrvatskoj. Za početak se govorilo o značenju samoga pojma muškosti u današnjem hrvatskom društvenom narativu, iz kojih se sve perspektiva može proučavati i koje se implikacije mogu povući iz takvih razmišljanja u kontekstu identiteta muškaraca. Prešlo se na vrlo očekivano pitanje oko toga može li se “manosfera” promatrati kao borba za muška prava, je li ona kao pokret opravdana te je li nastala kao odgovor na ženska prava. Spomenula su se događanja na kojima pojedini muškarci vrlo jasno negoduju woke kulturi i ženskoj autonomiji, što se odnosilo na tzv “klečavce” kao potencijalni oblik toksične muškosti. U tom smjeru lako se bilo nadovezati na nedavne događaje održavanja performansa “Tihe mise” u sklopu kojeg su u Zagrebu na Trgu bana Jelačića bile izložene ruže (38 njih za svaku ženu koja je u Hrvatskoj ubijena tijekom zadnje tri godine) i sramotnog gaženja istih te organiziranja peticije kojom bi se molitelji maknuli s hrvatskih trgova. Zadnja navedena situacija podigla je pitanje o slobodi govora i opravdanju iste uslijed niza izvršenih femicida.
Diskusija se još osvrnula na mogućnost korištenja duhovnosti kao oruđa koje bi moglo pridonijeti polarizaciji rodnih uloga i povećanju toksične muškosti te kako bi bilo moguće razlikovati “toksičnu duhovnost” od one “zdrave” kao i ulogu koju bi visokoškolske ustanove mogle i trebale igrati u suzbijanju toksičnih društvenih stereotipa i predrasuda. Nakon saslušanja govornika, njima su bila upućena pitanja iz publike iza čega su slijedile zaključne riječi i najava nove tribine u nadolazećoj 2026.
Profesorica dr. sc. Snježana Prijić-Samaržija djelovala je, kako je navedeno, kao bivša rektorica Sveučilišta u Rijeci. Objavila je velik broj članaka, znanstvenih radova i knjiga na području epistemologije te spoznajne teorije. Za svoj rad i zalaganje stekla je mnoge nagrade među kojima valja istaknuti Nagradu za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava „Krunoslav Sukić“, Nagradu grada Rijeke za razvoj visokog školstva te francuski orden “Chevalier dans l’Ordre National du Mérite”.
Duhovni glazbenik Andrej Grozdanov prošao je audiciju u jednoj od izrazito uglednih škola suvremene glazbe “Guitar Institute of Technology”, koja djeluje pri ustanovi “Musicians Institute”. Na kraju obrazovanja uručena mu je “Platinum diploma”, koja predstavlja najviše priznanje. Uz zavidnu glazbenu edukaciju završio je studij filozofije i teologije te stekao titulu diplomiranog teologa. Za svoja muzička postignuća tri puta je nagrađen Porinom.
Ciklus “THE REAL TALK” pokrenuli su studenti u suradnji s Odsjekom za filozofiju i Udrugom studenata filozofije “Furija”, a bavi se organiziranjem dijaloga o društveno kontroverznim temama koje obilježavaju čovjekovu okolinu i čovjekovo djelovanje. Cilj inicijative je osigurati prostor gdje će se argumentirano i racionalno raspravljati o bitnim pojavama koje oblikuju čovjekovu svakodnevicu te omogućiti povezanost studenata sa širom zajednicom.
Tema prvog održanog događaja bila je “Charlie Kirk: sloboda govora ili govor mržnje?”. Debatiralo se o granici gdje sloboda nečijeg izražavanja završava i prerasta u komunikaciju koja uključuje različite oblike uznemiravanja, provociranja te drugih nepoželjnih načina odnošenja prema drugima.
Govornici koji su sudjelovali u toj raspravi bili su profesor dr.sc. Nebojša Zelič, čiji interesi podrazumijevaju područja etike i filozofije politike, a bavi se i pitanjima koji uključuju javni interes te prof.dr.sc. Neven Sesardić, filozof koji je autor niza djela (neka od kojih su: “Fizikalizam”, “Marksovska utopija?” (s koautorom D. Settembrinijem), “Iz analitičke perspektive” i dr.) te detaljno promišlja o prevladavajućem sociopolitičkim kontekstu.
Da je diskusija bila zanimljiva, potvrđuje činjenica kako se u jednoj od povećih predavaonica u sklopu Fakulteta okupio veliki broj ljudi koji je svojim dolaskom dao vjetar u leđa studentskoj inicijativi.
Za kraj, treba pohvaliti studente koji u razdoblju socijalnog previranja odlučuju biti aktivni i djelovati s ciljem diskusije o diskursu koji čini čovjekov život od lokalnih do globalnih razina gdje se fenomeni o kojima se razgovara mogu očitovati i povezati s tekućim pojavama u postojećem okruženju.
Iako nitko nikad ne može znati što će budućnost donijeti i koje sve prepreke stoje pred čovjekom po pitanju aspekata koji kroje njegov milje, razmišljanje obilježeno suvišnom dekadencijom i pesimizmom nikamo neće dovesti niti će biti produktivno za razliku od zdravorazumskog, realističnog, ali motiviranog pogleda na okolinu i njezine izazove koji će donijeti spremnost na djelovanje u slučajevima nepravde.
#manosfera #Snježana Prijić-Samaržija
