Što se dogodi kada se slavenska mitologija ispreplete sa suvremenom fantastikom, kroz filter mladog autorskog glasa? Roman Daždbogova djeca donosi upravo to i mnogo više, a jučer ga je u Galeriji O.K. predstavila riječka autorica Arijana Grginčić, inače studentica povijesti i povijesti umjetnosti.
Uz moderiranje Antonije Sirotich, Arijana Grginčić je okupljenima koji su ispunili galeriju otvoreno ispričala o kreativnom procesu rada, povijesnim činjenicama kao inspiraciji za roman, ženskim likovima koje gradi u svojim pričama, glazbi koja je potiče i ostalim elementima koji čine njezin stvaralački svijet.
Autorica u romanu Daždbogova djeca spaja slavensku i skandinavsku mitologiju s elementima povijesne fantastike i avanture. U središtu priče nalazi se Vasilisa, djevojka koja se, u svijetu obilježenom padom bogova i nadolazećim Mrakom, suočava s pitanjima sudbine, slobodne volje i vlastitog identiteta. Kako je Grginčić otkrila u razgovoru, ženski su likovi uvelike prisutni u njenim pričama, a to je ponajviše zbog toga što joj je lakše ulaziti u psihologiju i autentičnost ženskih likova.
Tijekom razgovora autorica je govorila o svojim prvim književnim inspiracijama; prisjetila se kako je ljubav prema fantasy žanru započela još u djetinjstvu, uz animirane serije poput Winx Cluba. Istaknula je da je upravo ta fascinacija fantastičnim svjetovima s vremenom prerasla u želju da i sama stvara vlastite priče.
Govoreći o procesu nastanka romana, Grginčić je otkrila da je na Daždbogovoj djeci radila otprilike godinu dana. To je njen drugi roman, no bilo je izazovno pronaći balans između temeljitog povijesnog romana i kreativne autorske priče. Kako je objasnila, svaka priča za nju započinje likovima, nakon čega slijedi istraživanje i izgradnja svijeta u kojem će se radnja odvijati. Iako se ovim romanom odmaknula od povijesnog pisanja, naglasila je kako su joj upravo povijesne činjenice bile važan izvor inspiracije te su često otvarale prostor za razvoj novih ideja.
Ideje su nailazile i iz slavenske mitologije, a u likove i priče ne ulazi detaljno zbog toga što postoje različite varijante. Slavenska mitologija kao takva je slabo sustavno zapisivana kroz povijest, ispričala je autorica, zbog rane kristijanizacije. Također je istaknula kako za čitanje njenog romana nije potrebno prethodno poznavanje mitoloških bića jer se njihova uloga i značenje postupno objašnjavaju kroz tekst, a knjiga sadrži i rječnik pojmova.
– Nadam se da će čitatelji koje ne znaju mnogo o slavenskoj mitologiji, kada pročitaju ovaj roman, nešto naučiti, a da toga nisu ni svjesni, istaknula je.
Autorica se osvrnula i na povijesni kontekst romana, odnosno na razdoblje rane kristijanizacije i nasilnog pokrštavanja slavenskih naroda. Naglasila je kako knjiga nije kritika kršćanstva, već pokušaj promišljanja o tome koliko su stari običaji i vjerovanja tijekom vremena potisnuti ili zaboravljeni. Iako počiva na povijesnim činjenicama, roman je u svojoj srži fantasy.
U svemu ju je poticao i posebni soundtrack koji kreira za svoja pisanja, pa je u ovom slučaju slušala raznoliku ali prikladnu glazbu, od metal bendova do klasike i ukrajinskog elektro-folk sastava Go_A.
Govoreći o vizualnom identitetu knjige, Grginčić je predstavila naslovnicu koju je ilustrirala Aleksandra Trajkov. Motivi uključuju i paprat, inspiriran narodnim vjerovanjem prema kojem paprat cvate samo jedne posebne noći u godini, kada je ljudi odlaze tražiti. Objasnila je i naslov romana, rekavši da naziv Daždbogova djeca, osim što zvuči moćno, proizlazi iz Vasilisine borbe da spasi svoje naselje. Urednica romana je Vesna Kurilić, koja je također značajno doprinijela njegovoj realizaciji, a samo izdanje u vlastitoj nakladi financijski je podržano od strane Studentskog kulturnog centra.
Osim proze, Grginčić piše i poeziju. Istaknula je kako joj je povijest neizostavan dio života, dok joj poezija danas najčešće služi za promišljanje pacifističkih tema i društvenih stanja te za izražavanje onoga što ne može prenijeti kroz prozu. Fantasy, kaže, predstavlja prostor u koji može pobjeći i graditi nove svjetove, dok ju poezija vraća stvarnosti i suočavanju sa svakodnevicom.
Sudeći po svemu što je sinoć podijelila tijekom predstavljanja, Arijana Grginčić tek istražuje svoj autorski glas i mjesto na književnoj sceni, ali vrlo dobro zna što želi, što je interesira i kako njezin proces izgleda, i možda najvažnije od svega za spisateljski put, spremna je biti aktivna i na tome ustrajati i raditi. Shodno tome, Daždbogova djeca tek su sigurni ulaz u put koji je čeka.
Istaknuta fotografija: Kristian Sirotich
#Arijana Grginčić #Daždbogova djeca #Fantasy #Galerija O.K. #roman
