U noći između 19. i 20. veljače 1888., na ulasku u Kvarner na povratnom putovanju iz francuske luke Cette za Rijeku, bark Kostrena pod zapovjedništvom kapetana Ivana Pezelja doživio je brodolom, i nasukao se kod uvale Bobina južno od Brestove. Pored svih napora za odsukavanje broda pod naletima bure, oštre podvodne stijene probile su oplatu pa je Kostrena potonuo. Svi članovi posade su spašeni.
Bark Kostrena izgrađen je na Malti 1866. Imao je 555 tona. Dimenzije su mu bile 42,02 x 9,38 x 5,85 metara. Naoružan s dva topića, imao je dvanaest do četrnaest članova posade. Kupljen je na Malti 1881. Vlasnici su mu bili članovi obitelji Pajkurić i Pezelj, a zapovjednici su bili iz kruga obitelji, Petar Pajkurić Ignacijev i Ivan Pezelj Stankov. Plovio je Mediteranom i Atlantskim oceanom do SAD-a.
U škontraduri bure u Velim vratima, prolazu između istarske obale i Cresa, poznatom po orkanskim burama, tu se zbog uskoće prolaza, dubine mora, strme istarske obale i spoja zatvorenog Riječkog zaljeva s otvorenim morem često formira granica vjetrova, bark Kostrena, na povratku kući, bio je bačen na obalu ispod rta Mašnjaka na predjelu zvanom Mazar u noći između 19. i 20. veljače 1888. Istog dana tu je stradao i bakarski bark Ireneo, nasukao se pramcem, Kostrena se nasukala krmom, posada se jedva spasila, a sudarili su se Grad Karlovac i talijanski brik Antonio C. koji se nasukao na pijesku kod Brseča. Kostrena i Ireneo su bili toliko oštećeni da se nisu mogli spasiti, dijelovi Kostrene završili su na dražbi u Rijeci, Grad Karlovac i Antonio C. dotegljeni su u Rijeku.
Brod je bio manje od sedam godina u vlasništvu Kostrenjana.
Izvor: Bratovština sv. Nikole; izložba Kostrenski jedrenjaci u Narodnoj čitaonici u Kostreni Sv. Barbari 4. prosinca 2012.
#barko Kostrena #brodolom #Kostrena #more #podmorje
