Malo je hrvatskih književnika koji su u tako kratkom životu ostavili toliko snažan trag kao Janko Polić Kamov. Rođen 1886. godine u Sušaku, postao je jedan od najradikalnijih autora hrvatske moderne i preteča književne avangarde. Pseudonim Kamov uzeo je prema biblijskom Kamu, Noinu sinu, kao svjesni znak nepristajanja na nametnute društvene i moralne obrasce.
Njegova buntovna narav oblikovala se još u školskim danima. Zbog sukoba s autoritetima izbačen je iz gimnazija u Sušaku i Senju, a sudjelovanje u protuvladinim prosvjedima odvelo ga je i u zatvor. Razočaran političkim i društvenim prilikama u Hrvatskoj, napušta domovinu te putuje Balkanom s glumačkom družinom, nastupajući u predstavama prema djelima Henrika Ibsena. Posljednje mjesece života proveo je u Italiji i Španjolskoj, gdje je dolazio u doticaj s europskim avangardnim umjetničkim krugovima u vrijeme kada su ondje djelovali i Joan Miró i Pablo Picasso. Umro je u Barceloni 8. kolovoza 1910. godine, a pokopan je u neobilježenoj grobnici.
Kamovljeva djela bila su daleko ispred vremena u kojem su nastala. U pjesničkim zbirkama Psovka i Ištipana hartija te dramama Tragedija mozgova i Na rođenoj grudi odbacuje ustaljena književna pravila i bez zadrške piše o erotici, društvenom licemjerju i socijalnim nepravdama. Njegov izraz obilježavaju slobodni stih, namjerno grubi jezik, vulgarizmi i estetika ružnoga, zbog čega je izazivao osude suvremenika, ali i otvorio put novim književnim poetikama.
Sličnu beskompromisnost nalazimo i u njegovim novelama Žalost, Bitanga i Sloboda, u kojima kroz grotesku i psihološku analizu razotkriva složenost ljudske prirode i unutarnjih sukoba.
Za Kamovljevo najznačajnije djelo smatra se roman Isušena kaljuža, pisan između 1906. i 1909. godine, ali objavljen tek desetljećima nakon njegove smrti. Svojom fragmentarnom kompozicijom, introspektivnošću i egzistencijalnim promišljanjima roman je pretekao književne tokove koji će obilježiti europsku književnost 20. stoljeća. Zanimljiva je podudarnost da je njegov posljednji objavljeni tekst, Klin se klinom nabija, tiskan upravo na dan njegove smrti.
Sadržaj je sufinanciran od Grada Rijeke
#Janko Polić Kamov
