Na Božić 1918. Rijeka se nalazila u jednom od najneizvjesnijih razdoblja svoje povijesti. Austro-Ugarska Monarhija, kojoj je grad pripadao više od pola stoljeća, raspala se krajem listopada iste godine, a politički status Rijeke ostao je neriješen.
Nakon sloma Monarhije, vlast u gradu prolazila je kroz kratkotrajne i nestabilne oblike uprave. U studenom 1918. u Rijeku ulaze talijanske vojne postrojbe, a uskoro i savezničke snage (britanske, francuske i američke), čija je prisutnost imala za cilj održavanje reda dok se ne riješi međunarodno pitanje pripadnosti grada. Rijeka i Sušak bili su dio Države SHS sa sjedištem u Zagrebu, no otvara se i takozvano Riječko pitanje, koje je obilježilo poslijeratne pregovore između Kraljevine Italije i novoosnovane Države Slovenaca, Hrvata i Srba.
Završeni rat ostavio je iza sebe gospodarske poremećaje, nestašice i opću nesigurnost, što je bilo uobičajeno stanje u većini srednjoeuropskih i jadranskih gradova u tom razdoblju. Rijeka, kao važna luka bivše Monarhije, posebno je osjećala posljedice prekida trgovačkih veza i promjene državnog okvira. Osim toga, ranije u prosincu iste godine, budući duce Italije, Benito Mussolini, došao je u Rijeku i u teatru Verdi održao govor, čime jačaju talijanske aspiracije.
Božić 1918. godine u Rijeci stoga nije bio obilježen političkom stabilnošću ni jasnim pogledom u budućnost – grad je blagdane dočekao između dviju epoha. Upravo će ta neizvjesnost obilježiti Rijeku i u godinama koje slijede, sve do konačnog rješenja njezina statusa početkom 1920-ih.
Istaknuta fotografija: Rijeka 1910.
#1918. #Božić #Rijeka
