Na današnji dan 1898. godine svečano je otvoren Dom Hrvatske čitaonice na Trsatu. Zgrada je podignuta u razdoblju od 15 mjeseci, a ukupni troškovi izgradnje, zajedno s kupnjom zemljišta, pristojbama i taksama, iznosili su 30.573,11 forinti. Radove je vodio Toma Matković.
Korijeni Hrvatske čitaonice Trsat sežu u 19. stoljeće, vrijeme snažnog buđenja nacionalne svijesti među Trsaćanima. Oni su 1871. godine obilježili 200. obljetnicu smaknuća Zrinskih i Frankopana, a 1876. godine proslavili 800. godišnjicu krunjenja hrvatskog kralja Zvonimira. Upravo u takvom ozračju rodila se ideja o osnivanju čitaonice. Prva inicijativa pokrenuta je 1876. godine donošenjem „Pravila družtva narodne čitaonice Trsatske“. Iste godine započeli su i konkretni koraci prema osnutku, dok se kontinuirani rad Čitaonice može pouzdanije pratiti od 1887. godine, kada je njezino djelovanje formalno uređeno.
Od samog osnutka Društvo je djelovalo u školskoj zgradi koja nije zadovoljavala potrebe članstva. Na skupštini održanoj 15. siječnja 1893. godine, na prijedlog Josipa Linića, pokrenuta je inicijativa za izgradnju vlastite zgrade. Dana 20. siječnja 1895. Eugen Matković predložio je osnivanje građevnog odbora, u kojem su sudjelovali Dran Matković stariji, Toma Matković, Fran Šikić i Nikola Glavan kao građevni stručnjaci te dr. Rude Linić kao pravnik.
Na skupštini Društva održanoj 3. svibnja 1896. godine donesena je odluka o gradnji čitaoničkog Doma. Iako je projekt bio zahtjevan, članovi Društva uspješno su ga realizirali u kratkom roku. Sredstva su prikupljana izdavanjem zadužnica, kojih je upisano ukupno 500, a odlučeno je da se Dom gradi na zemljištu Tonke Kućel i Josipa Linića. Osnovni nacrt izradio je Toma Matković, troškovnik Mate Glavan, dok je arhitektonsko rješenje zgrade potpisao domaći arhitekt Mate Glavan. Zgrada je otvorena 31. listopada 1897. godine.
Prvi službeni predsjednik Hrvatske čitaonice Trsat bio je Josip Linić, zvani Pepić, rođeni Trsaćanin i lokalni trgovac, poznat po snažnom hrvatskom nacionalnom osjećaju. Okupljanje hrvatski orijentiranih intelektualaca oko Čitaonice dovelo je na Trsat i mladog novinara i političara Frana Supila, koji je početkom 20. stoljeća u Rijeci pokrenuo moderno novinarsko glasilo prepoznato i izvan nacionalnih okvira.
Uz svoju osnovnu djelatnost, Hrvatska čitaonica Trsat bila je i važno središte kulturnog i društvenog života. Kao što djelomice čini i danas, organizirala je koncerte, narodne svečanosti, poklade, recitacije, vokalne i dramske nastupe, predavanja te plesne i humanitarne priredbe.
