Na današnji dan 1960. godine, osamostaljenjem dotadašnjeg Pomorskog odjela Narodnog muzeja u Rijeci, započinje povijest Pomorskog muzeja kao zasebne muzejske jedinice.
Korijeni muzejske djelatnosti sežu u 1914. godinu, kada je Muzej djelovao u vrlo skromnim i prostorno ograničenim uvjetima. U početku je bio smješten na tavanu škole na Piazza Oberdan, a potom u jednoj prostoriji Gradske biblioteke. Zbog neodgovarajućih uvjeta rada, 1927. godine preseljen je u prizemlje Vile Margherita, nekadašnje rezidencije nadvojvode Josipa. Preseljenje je donijelo i prvu veću reorganizaciju ustanove. Prirodoslovna zbirka ustupljena je Liceu Scientificu, dok je, zahvaljujući zalaganju profesora Giorgia Nicodemija i likovnog kritičara Guida Assuera Bottussija, pokrenuta inicijativa za osnivanje Galerije moderne umjetnosti. Iako zamišljeni projekt nikada nije u potpunosti realiziran, u tom je razdoblju prikupljen značajan broj vrijednih umjetničkih djela.
Drugi svjetski rat Muzej je dočekao u Vili Margherita, gdje je ostao do 1947. godine. Tada mijenja naziv i postaje Gradski historijski muzej (Museo Storico Cittadino). Već iduće, 1948. godine, seli u istočno krilo Guvernerove palače. Godinu dana kasnije slijedi novo važno poglavlje: Muzej se spaja s Muzejom Hrvatskog primorja iz Sušaka, osnovanim 1933. godine. Njihovim ujedinjenjem nastaje zajednička ustanova pod nazivom Muzej Hrvatskog primorja. Muzejska građa u tom je razdoblju bila raspoređena na dvije lokacije – u Nugentovoj rezidenciji na Trsatu i u Domu kulture „Vladimir Švalba Vid“.
Promjene se nastavljaju 1953. godine, kada Savjet za kulturu donosi odluku o novom nazivu ustanove – Narodni muzej. Uprava i najveći dio muzejske građe tada se premještaju u Dom kulture, a djelatnost se organizira kroz četiri tematska odjela: pomorski, kulturno-povijesni, etnografski te odjel posvećen Narodnooslobodilačkoj borbi (NOB). U fundusu se posebno ističu Memorijalna zbirka dr. Franje Kresnika i Kazališna zbirka.
Ukidanjem Doma kulture u ožujku 1955. godine stvaraju se uvjeti za ponovno objedinjavanje muzejske građe. Tijekom 1956. godine gotovo cjelokupna građa, izuzev zbirke NOB-a, preseljena je u Guvernerovu palaču. Godinu kasnije, 1957., muzejske zbirke dobivaju status zaštićenih kulturnih dobara. Narodni muzej tada je organiziran kroz tri osnovna odjela: Odjel Narodne revolucije, Pomorski odjel te Kulturno-historijski odjel, unutar kojega su se nalazile arheološka, povijesna i etnografska građa. Međutim, rad ustanove i dalje je otežavala činjenica da je zgradu Guvernerove palače dijelila s brojnim drugim institucijama.
Godine 1960. Pomorski odjel konačno se izdvaja kao samostalna jedinica. Ipak, njegova samostalnost trajala je kratko – već sljedeće godine ponovno se ujedinjuje s Narodnim muzejom. Tako nastaje nova ustanova pod nazivom Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka.
Muzej svoje djelovanje nastavlja u Guvernerovoj palači, koja je i danas njegovo sjedište.
Istaknuta fotografija: ppmhp
Programski sadržaj je sufinanciran od Grada Rijeke
#1960 #Guvernerova palača #NDD #Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja #Pomorski muzej #Rijeka
