Na današnji dan 1961. godine spajanjem Pomorskog muzeja i Narodnog muzeja osnovan je Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka. Danas se nalazi u Guvernerovoj palači, jednoj od najreprezentativnijih riječkih građevina, čija je izgradnja dovršena 20. lipnja 1896. godine.
Počeci riječkog muzeja sežu u 1914. godinu, kada je djelovao u vrlo skromnim prostorima – na tavanu škole na Piazza Oberdan te u jednoj prostoriji Gradske biblioteke. Zbog neadekvatnih uvjeta, 1927. godine preseljen je u prizemlje Vile Margherita, nekadašnje rezidencije nadvojvode Josipa. Tada je provedena i reorganizacija ustanove, pri čemu je prirodoslovna zbirka predana Liceo Scientificu. U tom razdoblju, zahvaljujući zalaganju profesora Giorgia Nicodemija i likovnog kritičara Guida Assuera Bottussija, nakratko je zaživjela ideja osnivanja Galerije moderne umjetnosti. Iako projekt nije ostvaren, prikupljen je vrijedan umjetnički fundus. Muzej je u Vili Margherita ostao do završetka Drugoga svjetskog rata, a 1947. godine dobiva novi naziv – Gradski historijski muzej (Museo Storico Cittadino).
Novo preseljenje uslijedilo je 1948. godine, kada Muzej zauzima istočno krilo Guvernerove palače. Već sljedeće godine spaja se s Muzejom Hrvatskog primorja, osnovanim na Sušaku 1933. godine, te nastavlja djelovati pod nazivom Muzej Hrvatskog primorja. Muzejska građa tada je bila raspoređena na dvije lokacije: u Nugentovoj rezidenciji na Trsatu i u Domu kulture „Vladimir Švalba Vid“.
Važna prekretnica dogodila se 1953. godine kada Savjet za kulturu donosi odluku o promjeni naziva ustanove u Narodni muzej. Uprava i najveći dio fundusa sele u Dom kulture, a stručni rad organizira se kroz četiri odjela: pomorstvo, kulturnu povijest, etnografiju i Narodnooslobodilačku borbu. Među posebno vrijednim zbirkama isticale su se Memorijalna zbirka dr. Franje Kresnika i Kazališna zbirka.
Ukidanjem Doma kulture u ožujku 1955. godine stvoreni su uvjeti za objedinjavanje muzejske građe. Tijekom 1956. gotovo cjelokupan fundus, osim zbirke posvećene NOB-u, preseljen je u Guvernerovu palaču. Već godinu dana kasnije muzejske zbirke dobivaju status zaštićenog kulturnog dobra. U to vrijeme Narodni muzej djelovao je kroz tri odjela: Odjel narodne revolucije, Pomorski odjel te Kulturno-historijski odjel s arheološkom, povijesnom i etnografskom građom. Rad ustanove ipak je bio otežan jer je palaču dijelio s brojnim drugim institucijama.
Pomorski odjel osamostaljuje se 1960. godine, no već godinu dana poslije ponovno se udružuje s Narodnim muzejom. Tako nastaje Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, koji od tada kontinuirano djeluje u Guvernerovoj palači i čuva bogatu baštinu Hrvatskog primorja.
Istaknuta fotografija: PPMHP
Programski sadržaj je sufinanciran od Grada Rijeke
#PPMHP #Rijeka
