Stanko Kliska za Rijeku je važan prije svega zbog bolnice na Sušaku, koju je zajedno s arhitektom Eugenom Steinmannom projektirao između 1931. i 1934. godine. Riječ je o masivnoj građevini oblikovanoj u duhu strogog funkcionalizma, s karakterističnim T-tlocrtom i krovnom terasom, koja je danas u sastavu KBC-a Rijeka. Sušačka bolnica jedno je od značajnih ostvarenja moderne arhitekture na riječkom području i dio arhitektonske baštine grada iz razdoblja između dvaju svjetskih ratova.
Stanko Kliska rođen je 1896. u Snagovu kraj Zvornika. Arhitekturu je studirao u Beču i Zagrebu, gdje je diplomirao 1923. Nakon kratkog rada u atelijeru Viktora Kovačića i službe u Banovinskoj građevinskoj direkciji, od 1929. vodio je vlastiti arhitektonski atelijer u Zagrebu. Nakon Drugoga svjetskog rata djelovao je u Beogradu, gdje se posvetio projektiranju zdravstvenih ustanova i predavao na Arhitektonskom fakultetu.
U međuratnom razdoblju Kliska je bio među arhitektima koji su u zagrebačku arhitekturu unosili elemente moderne. Projektirao je niz stambenih i javnih zgrada, među kojima su sisačka gimnazija, bolnice u Požegi, Sisku i Glini te Zakladna bolnica u Zagrebu, danas KBC Zagreb. Njegova su djela obilježena funkcionalističkim pristupom i jednostavnim arhitektonskim oblikovanjem.
Posebno mjesto u tom opusu zauzima upravo sušačka bolnica. Kliska je pri projektiranju naglasak stavio na funkcionalnost i potrebe pacijenata. Zgrada je duga oko stotinu metara, organizirana u dva krila, s bolesničkim sobama orijentiranima prema jugu, dok su pomoćne i operacijske prostorije smještene prema sjeveru. Projekt je u suvremenoj stručnoj literaturi prepoznat kao primjer moderne bolničke arhitekture.
Nakon 1945. Kliska se gotovo u potpunosti posvetio zdravstvenoj arhitekturi. U Beogradu je osnovao biro za projektiranje zdravstvenih objekata, a kasnije je projektirao bolnice i druge zdravstvene ustanove u Skoplju, Beogradu, Kalištima, Zenici i Tuzli. Svoja iskustva objavio je i u stručnim publikacijama, među kojima su Zdravstvena stanica i dom zdravlja iz 1957. te udžbenik Bolnice iz 1961. godine.
Kliska je umro u Beogradu na današnji dan 1969. Njegov je opus obilježio prijelaz prema modernoj arhitekturi, dok je njegov kasniji rad snažno povezan s razvojem zdravstvene arhitekture. Za Rijeku njegovo ime ostaje posebno vezano uz sušačku bolnicu – građevinu koja i danas svjedoči o prodoru funkcionalizma u javnu arhitekturu grada i o važnom mjestu Rijeke u razvoju moderne arhitekture 20. stoljeća.
Programski sadržaj je sufinanciran od Grada Rijeke
#1969 #Rijeka #Stanko Kliska #Sušačka bolnica #Sušak
