Na današnji dan 1997., na temelju odluke Vlade Republike Hrvatske o davanju suglasnosti za njezino osnivanje, uspostavljena je Slobodna zona luke Rijeka. Osnivač i upravitelj zone je Lučka uprava Rijeka. Zona obuhvaća kopneni i morski dio lučkog područja te je organizirana u tri teritorijalne cjeline: Lučki bazen Rijeka s kontejnerskim terminalom, skladišni kompleks Škrljevo i Lučki bazen Raša.
Tijekom Prvog svjetskog rata zatvaranje Otrantskog prolaza prekinulo je trgovačke i pomorske veze s prekomorskim zemljama, zbog čega se promet riječke luke sveo uglavnom na plovidbu unutar Jadranskog mora. Uoči Drugog svjetskog rata Rijeka i njezina luka bile su podijeljene na riječki i sušački dio, a tijekom ratnih godina obje su luke služile kao vojne baze.
Razdoblje od 1951. do 1960. godine obilježilo je preuzimanje uloge glavne jugoslavenske luke te postupna transformacija Rijeke u važnu tranzitnu luku za podunavske zemlje. Između 1960. i 1990. godine riječka luka razvija se u moderan i specijaliziran lučki sustav. Godine 1967. u Bakru je otvoren terminal za rasute terete na lokaciji Podbok, tada jedan od najsuvremenijih u Europi, prvenstveno namijenjen uvozu željezne rude za Austriju i Čehoslovačku. Daljnji razvoj luke nastavljen je izgradnjom skladišno-logističkog kompleksa Škrljevo 1979. godine, dok su do 1982. dovršeni kontejnerski terminal na Brajdici, terminal za fosfate, silos za žito u riječkom bazenu, terminal za drvo u Bršici te lučki bazen Raša. Godine 1983. u Bršici je izgrađen terminal za stoku, a 2000. godine i terminal za generalni teret s ro-ro rampom na obali Goranin.
Na temelju odluke Vlade Republike Hrvatske 1997. godine osnovana je Slobodna zona luke Rijeka, kojom upravlja Lučka uprava Rijeka. Zona obuhvaća kopneni i morski dio lučkog područja te se sastoji od triju teritorijalnih cjelina: riječkog lučkog bazena s kontejnerskim terminalom, skladišnog kompleksa Škrljevo i lučkog bazena Raša.
Slobodna zona Luke Rijeka raspolaže brojnim konkurentskim prednostima, među kojima se ističu povoljan geografski položaj, razvijena prometna infrastruktura i usklađenost s pravnim okvirom Europske unije. Namijenjena je domaćim i stranim pravnim i fizičkim osobama koje u njoj mogu obavljati djelatnosti poput proizvodnje, dorade i oplemenjivanja robe, skladištenja, veleprodaje te posredovanja u trgovini. Korisnicima zone omogućeno je i ulaganje u infrastrukturu, objekte i opremu potrebnu za razvoj njihovih poslovnih aktivnosti.
#Slobodna zona Luke Rijeka
