Rođen na današnji dan 1920. godine u Sušačkoj Dragi, Belizar Bahorić zapamćen je kao istaknuti hrvatski kipar koji je iza sebe ostavio vrijednu umjetničku ostavštinu, a neizbrisiv trag ostavio je i na ulicama Rijeke.
Bahorić je umjetničko obrazovanje započeo 1939. godine u Zagrebu, gdje je pohađao Obrtnu školu pod vodstvom akademskog kipara Vojte Braniša. Zbog ratnih zbivanja školovanje je prekinuo i vratio se u Rijeku, gdje se priključio partizanskim akcijama. Tijekom rata je boravio u zatočeništvu, a iskustva iz tog razdoblja duboko su utjecala na njegov umjetnički rad, osobito na prikazima ratnih stradanja i ljudske patnje.
Nakon rata, Bahorić se vratio u Zagreb, gdje je 1950. godine diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u klasi Antuna Augustinčića. Karijeru je započeo kao nastavnik na Školi za primijenjenu umjetnost u Zagrebu, gdje je radio do 1976. godine. U svojim ranim radovima, Bahorić je stvarao realistične reljefe i figuralne kompozicije, inspirirane ratnim temama i pjesmom „Jama” Ivana Gorana Kovačića. Kasnije se njegov umjetnički izričaj okrenuo apstrakciji, s naglaskom na konstrukciju i ritam mase u prostoru. Jedan od njegovih značajnih ciklusa, „Erotske igre” (1978.–1980.), obuhvaća skulpture osnovnih geometrijskih oblika, u kojima koristi simboličke i metaforičke asocijacije. Osim kiparstva, Bahorić se bavio i grafikom te izradom nakita. Njegovo umjetničko stvaralaštvo prepoznaje se po inovativnosti i dubokoj povezanosti s osobnim iskustvima, što je rezultiralo djelima koja su ostavila snažan trag u hrvatskoj likovnoj umjetnosti.
Bahorić je Rijeci ostavio spomenik Ivanu Zajcu ispred HNK „Ivan pl. Zajca“, „Nogometaša“ na Orijentovom igralištu i spomenik „Mlekarica“ na Mljekarskom trgu.
Belizar Bahorić preminuo je 2002. godine u Zagrebu.
Istaknuta fotografija: HNK Ivana pl. Zajca
#ArtKvart #Belizar Bahorić #Na današnji dan #Rijeka