Uvođenje novog kalendara, koji koristimo danas, sprovedeno je 24. veljače 1582. godine kada je papa Grgur XIII. izdao bulu „Inter gravissimas”. Ova bula propisuje da nakon 4. listopada 1582. slijedi direktno 15. listopada, preskočivši deset dana. Prilikom ove reforme, papa je dobio savjete od astronom Christophera Claviusa i fizičara i astronoma Aloysius Liliusa.
Reforma kalendara bila je nužna zbog problema u mjerenju vremena: Zemlja ne obiđe Sunce u točno 365 dana, nego joj je potrebno oko 365 dana, 5 sati, 48 minuta i 45 sekundi. Stari julijanski kalendar pokušavao je to ispraviti uvođenjem prijestupne godine, no time je godina postala duža za 365 dana i 6 sati, što je značilo da se svake godine nakuplja višak od 11 minuta i 15 sekundi. Tijekom godina, taj je višak rezultirao značajnim pomakom godišnjih doba.
Cilj gregorijanske reforme bio je uskladiti kalendar s vremenima iz 325. godine, u doba Prvog nicejskog koncila. Kako bi se to postiglo, potrebno je bilo ispraviti razliku koja je tijekom 1257 godina iznosila otprilike 10 dana, što je i učinjeno preskočenim datumima.
Novi kalendar brzo su prihvatile Italija, Poljska, Portugal i Španjolska, a ubrzo su se pridružile i druge katoličke zemlje. U dijelovima Hrvatske koji su pripadali Kraljevini Svetog Stjepana, gregorijanski kalendar uveden je 1587. Protestantske zemlje prešle su na novi kalendar mnogo kasnije, a primjerice, Švedska je 1712. godine koristila jedinstveni datum 30. veljače. Pravoslavne zemlje su prešle na gregorijanski kalendar tek u 20. stoljeću.
Stari julijanski kalendar još uvijek koriste Antiohijska, Gruzijska, Crnogorska, Makedonska, Ruska i Srpska pravoslavna Crkva, kao i neki samostani na svetoj gori Atosu u Grčkoj.
Zanimljiv je slučaj Rusije, gdje je gregorijanski kalendar uveden 1918., kada su vlasti odlučile da će nakon 31. siječnja uslijediti 14. veljače, što je dovelo do toga da se Oktobarska revolucija obilježava 7. studenoga, iako se odvila u desetom mjesecu.
U pravoslavnim dijelovima Kraljevine Jugoslavije julijanski kalendar napušten je 1919., ali ga i dalje koriste Srpska i Ruska pravoslavna Crkva za obilježavanje blagdana. Razlika između julijanskog i gregorijanskog kalendara je u Grgurovo doba iznosila deset dana, a danas je porasla na trinaest, dok će oko 2100. narasti na četrnaest dana. Zbog ovih razlika, povjesničari uvijek moraju paziti na datume kada je koja zemlja prešla na novi kalendar.
#gregorijanski kalendar #kalendar #povijest #Rijeka #vrijeme
