“Miševi i mačke naglavačke” ime je nove predstave Gradskog kazališta lutaka Rijeka, nastaloj naravno po motivima istoimene zbirke pjesama Luke Paljetka. Riječ je o kultnoj zbirci koju mnoge generacije pamte iz svog djetinjstva, pa je predstava i hommage Luki Paljetku, kao i svim pjesnicima i njihovoj mašti, najavio je tim GKL-a Rijeka na današnjoj konferenciji za medije u GKL-u.
Premijera predstave održat će se u četvrtak, 5. ožujka u 18 sati u Gradskom kazalištu lutaka Rijeka. Glumački tim čine Zlatko Vicić, Petra Šarac, Lino Brozić i Tilen Kožamelj, a scenografkinja, kreatorica lutaka i kostimografkinja je Alena Pavlović. Predstavu su prema zbirci napisale Ivana Đula i Milica Sinkauz, glazbu potpisuju Ivana Đula i Luka Vrbanić, a koreografkinja je Noemi Dessardo.
Predstavom se nastoji oživjeti svijet igre, ali i širina osjećaja i glasova koje jedan umjetnik može imati unutar svoje glave. “Cijeli svijet je trenutno nažalost jako naglavačke, a GKL zna da predstavom možda neće promijeniti svijet, ali će ga barem na tren pokušati učiniti boljim. Da svi na svijetu čitaju poeziju i razumiju ono što pjesnici govore, sigurno ne bi bilo toliko sve naopačke”, rekla je ravnateljica GKL-a Magdalena Lupi. Ispričala je i kako se ideja za predstavu rađala neko vrijeme, kroz razgovore s redateljicom Renatom Carolom Gaticom.
Redateljica je prvo pohvalila ansambl i Rijeku, a osvrnula se i na Luku Paljetka iz svoje perspektive. “Puno je ljudi oblikovalo imaginarni krajolik hrvatskog djetinjstva, a među njima je i Luko Paljetak, a kazalište je na neki način čuvar prošlih vremena koja se jako brzo mijenjaju. Danas su naša publika djeca rođena u pandemiji, koja nikad nisu tipkala po jednoj pisaćoj mašini. Te stvari na ovaj način i dalje postoje, ovako ih dijelimo. I sve to čega više nema nije alarmantno, alarmantno je da nestaju riječi, jezik i poezija, a ako ga ne čuvamo i kazalište. To je naša velika odgovornost, odgajati djecu da nastave odlaziti u kazalište kao ultimativni kolektivni umjetnički čin. Također ih upoznajemo s pjesnicima i autorima kao ljudima koji su živjeli i postojali, sa svim svojim greškama i nesigurnostima.”
I glumački tim je vidno zadovoljan i inspiriran radom na predstavi. Zlatko Crnić je Paljetka osobno poznavao, a prvu predstavu na kojoj je ovdje radio 1993. godine režirao je upravo on. “Vidjeti što je u glavi jednog pjesnika, te demone s kojima se mora pomiriti, je dugotrajno, a mi smo to pokušali prikazati u jednoj predstavi. Kako bi se pomirio sam sa sobom, važni su uvjeti, a uvjet si zapravo ti sam”, pojasnio je vlastito viđenje predstave. I Petra Šarac se složila da je ovo hommage autoru, ali i hommage igri koja ne prestaje u odrastanju, pri čemu ne bismo trebali zaboraviti na tu ljepotu neobičnog i nesvakidašnjeg. Tilen Kožamelj je rođen u Sloveniji, pa se s likom i djelom Luke Paljetka do nedavno susreo samo površno, a posebno ga u procesu interesira kako oblikovati riječi i ukomponirati ih u scenu da zvuče i prirodno i drugačije. Lini Broziću je ovo prvi put da surađuje s ovim ansamblom, a istaknuo je i pedagoški pristup umjetničkom stvaralaštvu redateljice i njenog tima, kojim se djeci pristupa ispravno, bez ograničavanja emocija i razmišljanja.
Razumijevanje vrijednosti predstave i neglumljena motivacija čitavog tima tijekom razgovora na konferenciji daju naslutiti da nas očekuje kvalitetna, duhovita i životna predstava vrijedna pažnje.
Istaknuta i ostale fotografije: Franka Blažić
#GKL Rijeka #Luko Paljetak #Miševi i mačke naglavačke
