Jučer je na Molo longu predstavljena publikacija „Metropolis – Perspektive novog grada“, nastala kao rezultat istoimenog istraživačkog projekta, panela i izložbe posvećenih budućnosti povijesnih lučkih skladišta te odnosu Rijeke i njezine obale.
Projekt je tijekom 2023. godine otvorio raspravu o mogućnostima transformacije kompleksa Metropolis, riječkom prostoru i simbolu o kojemu mnogi Riječani/ke ne znaju mnogo. Donekle skriven i nedostupan, Metropolis svjedoči razvoju Rijeke kao snažnog industrijskog i lučkog grada, ali i o dugotrajnoj fizičkoj i simboličkoj odvojenosti grada od mora.
Danas, u vrijeme velikih infrastrukturnih i gospodarskih promjena, pitanja očuvanja, prenamjene i ponovnog otvaranja lučkog prostora građanima dobivaju novu važnost. Tako je i predstavljena publikacija pružila priliku za promišljanje kompleksa, kako kroz povijesni kontekst tako i kroz viziju njegove budućnosti. Kroz stručne tekstove, transkript panel-rasprave i studentske vizije povezuje povijesne slojeve prostora s mogućnostima njegove buduće transformacije, publikacija je stvorila prostor za svježe promišljanje industrijske baštine, javnog prostora i potencijala razvoja novih društvenih, kulturnih i kreativnih sadržaja.
Autori tekstova su Kristian Benić, Maroje Mrduljaš, Ana Orlić, Gorana Stipeč Brlić, Nana Palinić i Marija Premužić Ančić, dok su autori vizija Adam Butigan i Blanka Levačić, Aleksandra Deluka Tibljaš, Velid Đekić, Marin Nižić i Iva Rinčić. Urednički tim čine Ana Orlić, Gorana Stipeč Brlić i Ariana Sušanj.
Na jučerašnjem predstavljanju prikladno smještenom na šetnici Molo longa s pogledom na Metropolis sudjelovao je dio autora/ica, te je svatko od njih podijelio svoje viđenje sudjelovanja u projektu. Stisnuti svoje misli u 150 riječi koje je bilo ograničenje nije uvijek jednostavno, pogotovo kad je riječ o ovakvim pitanjima. Kristian Benić se prisjetio dinamičnog razdoblja 2023. tijekom kojeg se finaliziralo otvaranje knjižnice, i kada je nastao izvorni tekst za Vizkulturu, naglašavajući koliko ljudi ponekad nisu upoznati s nekim elementarnim pitanjima, a kamoli pojedinostima industrijskih kompleksa. Maroje Mrduljaš osvrnuo se na propuštene prilike za urbanističko eksperimentiranje, a napomenuo je i kako je Metropolis izbrisan iz digitalne domene, za njega ne postoji Google Review opcija, stoga na neki način ne postoji ni u javnoj domeni, što puno govori o budućnosti tog prostora.
Marin Nižić je išao dalje od 2023. godine, prisjećajući se svog djetinjstva obilježenog boravkom u i oko Export drva. Na istom se mjestu 2018. organizirao skup EASA tijekom kojeg je u Rijeci boravilo 400tinjak studenata arhitekture. Izdvojio je i kraj svog teksta u publikaciji koji govori da će pitanje Metropolisa možda biti riješeno samo od sebe, tako što će zbog porasta razine mora onuda početi voziti Vodotrolej.
Adam Butigan odgovorio je na pitanje o tome je li moguće i dalje imati viziju. To je teže zbog nevidljivosti Metropolisa, u njega se ne može samo tako ući. Vizija će biti jača, što će Metropolis biti vidljiviji, zaključuje, a prostorni plan Grada Rijeke trebao bi biti pokretač te vizije. Velid Đekić, koji je pružio filmsku perspektivu temi, nadovezao se na pitanje o viziji mišljenjem da se vizija ne bismo trebali bojati, one su potrebne i dobrodošle, a Rijeka pamti mnoge velikane s vizijom koji su je oblikovali. Nana Palinić koja je u Metropolisu pisala s povijesnog aspekta, istaknula je akciju zaštite Metropolisa kao kulturnog dobra, te medijskih praćenja, što je zasigurno pomoglo, ali nemogućnost slobodnog ulaska unutra daljnju priču uvelike otežava.
Projekt je realiziran uz potporu Hrvatske komore arhitekata, a podržali su ga JU Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije i Grad Rijeka. Publikaciju je moguće naručiti putem e-maila info@d-a-r.hr.
Istaknuta fotografija: Franka Blažić
#metropolis #Molo longo #publikacija
