U HNK Ivana pl. Zajca je jučer, 25. listopada izvedena premijera Hrvatske drame „Tri sestre, ja“. Riječ je o autorskom projektu redatelja Borisa Liješevića prema drami „Tri sestre“ Antona Pavloviča Čehova.
Ruski pisac razdoblja moderne Anton Pavlovič Čehov proslavio se kraćim novelama i pripovijestima te dramama. Njegove najpoznatije drame su: Ivanov, Ujak Vanja, Tri sestre, Galeb, Višnjik. Čehovljeve drame često su na repertoaru u kazalištima širom svijeta, a neke su bile i ekranizirane, nu Rusiji (ili SSSR-u) i drugdje na zapadu.
„Tri sestre“ je vrlo kompleksna ali realistična drama. U središtu radnje su životi triju sestara Olge, Maše i Irine koje pripadaju aristokratskom sloju društva, ali žive u ruskoj provinciji gdje su došle prekomandom njihova oca. One teže povratku u Moskvu njihov rodni grad, grad simbolike; u ovoj drami tajanstveni nedosanjani san. Radnja drame inače počinje nakon što je njihov otac umro na Irinin dvadeseti rođendan, a završava nekoliko godina kasnije, a podijeljena je u četiri čina.
Tri sestre i brat žive dakle u provinciji, Olga radi kao učiteljica, Maša je nesretno udana za profesora Kuligina, Irina je uzbuđena dolaskom časnika Veršinjina. I Maša će razviti osjećaje prema Veršinjinu, a njihov brat Andrej se zaljubljuje u lokalnu djevojku Natašu u čemu ga sestre kritiziraju jer je ona vulgarna i nema manire. Nataša preuzima kontrolu nad Andrejom i kućanstvom, a kada u gradu izbije požar, otkrivaju se potisnute emocije likova. Svi su uglavnom na kraju nezadovoljni, mitska „Moskva“ je ostala samo san, ali ipak ostaje i nada da bi budućnost mogla biti bolja.
Ova kompleksna drama je u ovom autorskom projektu obrađena na poseban način. Svaki glumac i glumica objašnjavaju zašto im odgovara konkretno baš taj lik te se pokušava povući paralela između sudbine likova u drami, te osobnih sudbina glumaca i glumica. Drugim riječima, uranjamo u proces rada kazališnog ansambla. Redatelj i autor projekta ujedno pokušava povući paralelu između ruskog društva na kraju 19. stoljeća i našeg suvremenog društva, težnji ruskog čovjeka iz carske Rusije za boljim životom i težnjama suvremenih ljudi kroz životne priče glumaca. U ovom projektu je to uglavnom bilo uspješno, premda se susrećemo s mnogo različitih sudbina, pa veze između radnje drame i suvremenosti nisu uvijek jasne. Od sudbine Srba u vrijeme Domovinskog rata i pitanja kako nije bilo lako biti Srbin u Hrvatskoj devedesetih godina do osobnih sudbina u kojoj netko tko je želio igrati tenis na kraju postaje glumac.
U prisjećanju predstave Zagrebačkog kazališta mladih „Braća Karamazovi“ prema romanu Dostojevskog i u režiji Olivera Frljića je to povezivanje sa suvremenim svijetom – povezivanje duha carske Rusije sa Putinovom Rusijom i ratom u Ukrajini kao i pitanje konzervatizma i nacionalizma Ruske Crkve nekada i danas – bilo vrlo uspješno te jasnije od postavljanja takvih usporedbi u izvedbi „Tri sestre“. Također se može primijetiti da se u kazalištu u zadnje vrijeme često uvodi narator koji objašnjava što pojedini likovi rade, što predstavu može činiti monotonijom.
Međutim, sama režija je bila kvalitetna i efektna, a za pohvalu su i scenska rješenja s pokretnim kulisama i jednostavnom scenom, kao i kostimografija koja se dobro uklapala u ovo originalno suvremeno čitanje ove drame – likovi su nosili suvremeniju odjeću, a ne odjeću iz 19. stoljeća. Cjelokupni dojam izvrsno je oblikovala i glazba Damira Urbana.
Dramu je preveo Vladimir Gerić, redatelj je Boris Liješević, dramaturg Dimitrije Kokanov, a kao autori teksta predstave navedeni su svi članovi ansambla koji su sudjelovali u izvedbi. Scenograf je Igor Vasiljev, kostimografkinja Marina Sremac, autor glazbe Damir Urban. U predstavi su glumili: Mario Jovev, Aleksandra Stojaković Olenjuk, Jelena Lopatić, Ana Marija Brđanović, Nika Grbelja, Denis Brižić, Deni Sanković, Jasmin Mekić, Petar Baljak, Damir Orlić, Olivera Baljak i Sabina Salamon. Glumci su bili izvrsni, te su vidno uložili veliki trud u ovu izvedbu. Iako treba pohvaliti sve glumce i glumice, posebno bih istaknuo dojmljive izvedbe Olivere Baljak i Damira Orlića.
Uz poneke manje nedostatke, predstava je svakako vrijedna gledanja te je ansambl Hrvatske drame, osobito prema reakcijama publike, imao vrlo uspješnu premijeru. Predstava je ponovno na programu 27., 28., 29. i 30. listopada.
Istaknuta i ostale fotografije: Dražen Šokčević
#Čehov #HNK Zajc #premijera #Tri sestre
