Književnik, dramatičar, prozaik i publicist Slobodan Šnajder preminuo je u nedjelju, 30. kolovoza, u 79. godini života. Vijest o njegovoj smrti objavila je u ponedjeljak njegova kći Tena Šnajder na društvenim mrežama.
Šnajder je pripadao među najvažnije i najprepoznatljivije hrvatske dramatičare i književnike druge polovice 20. i početka 21. stoljeća, autor snažnog političkog i društvenog senzibiliteta čija su djela desetljećima izazivala pozornost hrvatske, ali i međunarodne kulturne javnosti.
Rođen je 8. srpnja 1948. godine u Zagrebu, gdje je na Filozofskom fakultetu diplomirao filozofiju i anglistiku. Bio je jedan od pokretača kazališnog časopisa Prolog, koji je godinama uređivao, a od početka devedesetih djelovao je kao profesionalni književnik. Od 2001. do 2004. godine bio je ravnatelj Zagrebačkog kazališta mladih.
Prozu, eseje, kritike i drame objavljivao je od druge polovice šezdesetih godina. Književnu i kazališnu pozornost privukao je politički angažiranim dramama oslonjenima na poetiku Bertolta Brechta, a posebno mjesto u njegovu opusu zauzimaju takozvane „drame biografije“, posvećene buntovnim umjetnicima i intelektualcima te njihovu odnosu prema vremenu, društvu i vladajućim ideologijama.
Među njima su Kamov. Smrtopis, Držićev san, Hrvatski Faust, Confiteor i Nevjesta od vjetra. Upravo je Hrvatski Faust postao jedno od njegovih najpoznatijih i najizvođenijih djela, a Šnajderove su drame izvođene i na brojnim europskim pozornicama.
Pisao je i ratne drame Utjeha sjevernih mora i Zmijin svlak, koje se bave genocidom, logorima i masovnim silovanjima, a posebno su bile prisutne na njemačkom govornom području. Kazališne kritike i eseje okupio je u knjizi Radosna apokalipsa, dok je prozu sabrao u zbirci Knjiga o sitnom.
Šnajder je desetljećima bio prisutan i u hrvatskom novinarstvu. Bio je kolumnist Glasa Slavonije, a od 1994. godine i riječkog Novog lista. Izbor njegovih kolumni iz Novog lista objavljen je u knjigama Kardinalna greška i Umrijeti pod zvijezdom.
Široku čitateljsku publiku stekao je i romanima. Nakon ratno-ljubavnog romana Morendo, objavio je Doba mjedi, opsežnu obiteljsku i povijesnu priču koja kroz sudbinu Folksdojčera progovara o ratovima, migracijama, identitetu i srednjoeuropskoj povijesti. Roman je doživio velik uspjeh i brojne prijevode.
Njegov posljednji roman Anđeo nestajanja, objavljen 2023. godine, kroz sudbine svojih protagonista govori o Zagrebu i njegovoj povijesti tijekom 20. stoljeća. Za taj je roman Šnajder dobio Nagradu Miroslav Krleža za razdoblje 2023. – 2024. godine, čime je još jednom potvrđeno mjesto koje je zauzimao u suvremenoj hrvatskoj književnosti.
Odlaskom Slobodana Šnajdera hrvatska književnost i kazalište izgubili su autora koji je više od pola stoljeća uporno propitivao povijest, ideologiju, identitet i društvo, ne pristajući da književnost bude tek nijemi promatrač vremena u kojem nastaje.
Istaknuta fotografija Slobodan Šnajder/Facebook
#Slobodan Šnajder
