Na današnji dan 1934. osnovan Gradski muzej Sušak. Prvi upravitelj je prof. Ivan Sveško. Muzej se nalazio u potkrovlju Gradske vijećnice na Sušaku, odnosno u potkrovlju današnje zgrade Rektorata
Rektorat Sveučilišta u Rijeci, smješten na Trgu braće Mažuranića 10, izgrađen je 1928. godine kao Gradska vijećnica Grada Sušaka. Zgrada, koja pripada razdoblju moderne i predstavlja nepokretnu baštinu 20. stoljeća, projektirana je od strane zagrebačkog arhitekta Jurja Denzlera, dok je kasnije preinake izveo Gradski građevinski ured pod vodstvom Zlatka Prikrila.
Prvobitni plan bio je smjestiti Gradsku vijećnicu na lokaciju Kortila u centru Sušaka, no zbog visokih cijena zemljišta odlučeno je da će se kupiti zemljište na padini Trsatskog brijega, gdje je već postojala Sušačka gimnazija. Natječaj za gradnju održan je 1927. godine, no nijedan projekt nije osvojio prvu nagradu. Denzlerov projekt pod nazivom „A.D. MCMXXVII” zauzeo je drugo mjesto.
Stilom pod utjecajem Viktora Kovačića, Denzler se okrenuo neoklasicističkim odrednicama unatoč modernističkim i internacionalnim trendovima. Zgrada ima jednostavan pravokutni tlocrt s naglašenim južnim ulazom i uvučenim sjevernim ulazom. Rustikalna obrada kamena u prizemlju i jonski stupovi predstavljaju očite primjere korištenja stilskih elemenata iz prošlosti. Zgrada je opremljena pokućstvom iz dviju zagrebačkih tvornica 1930. godine.
Zbog kosine terena, sjeverni i južni ulaz nisu u istoj ravnini. Iako je zgrada orijentirana prema jugu, glavni ulaz prirodno je postao sjeverni jer izlazi na trg i glavnu ulicu. Vrt Vijećnice uredio je Josip Kulfanek, gradski vrtlar zaslužan za realizaciju Trsatskog parka i obnovu parka na Mlaci.
Na današnjem Trgu braće Mažuranić, nakon izgradnje Gradske vijećnice, podignut je prvi javni spomenik na Sušaku – spomenik kralju Aleksandru I. Ujedinitelju. Javnim natječajem za umjetničko rješenje prvu nagradu osvojili su Franjo Kršinić i Antun Augustinčić s djelom “Jadran”. Figura kralja Aleksandra bila je prikazana u admiralskoj odori s kormilom u ruci, a baza kipa ukrašena reljefima mornara i uskoka, zaštitnika Jadrana.
Kroz povijest, funkcija zgrade se često mijenjala. Od 1930. do 1941. godine služila je kao Gradska vijećnica. Tijekom Drugog svjetskog rata, od 1941. do 1943., zgrada je bila sjedište okupacijske talijanske civilne uprave, a od 1943. do 1945. sjedište civilne uprave njemačkih okupacijskih snaga. Nakon rata, od 1945. do 1962., zgrada je bila Narodnooslobodilački odbor – Sušak i Općina Sušak. U razdoblju od 1962. do 1964. bila je odredište službe Općinske službe Rijeka, a od 1964. do 1991. godine služila je kao vojna (garnizonska) ambulanta i stacionar. Kratko vrijeme, od 1991. do 1992. godine, bila je sjedište Vlade Republike Hrvatske, nakon čega je prešla pod Ministarstvo zdravlja Republike Hrvatske. Od 1992. do 1996. zgrada je bila Dom zdravlja u Rijeci, a od 1996. godine do danas služi kao Rektorat Sveučilišta u Rijeci.
Iako ova građevina nije uvrštena na Listu zaštićenih kulturnih dobara u Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske, njen značaj i utjecaj na povijest i kulturu Rijeke su neosporni.
#Boulevard #Gradski muzej Sušak #Rektorat Sveučilišta u Rijeci #Rijeka #zgrada Rektorata
