U Boćariji Brajda, Pomerio 26, u subotu 16. ožujka, s početkom u 19:00 sati riječka će publika imati priliku posjetiti predstavljanje dva nova izdanja udruge Hrvatski autorski strip, a više informacija o produkcijskim aktivnostima ove strip-družine donosi nam jedan od urednika, Saša Paprić
Četvrti broj časopisa Strip-PREFIKS je pred nama, no za početak reci nam, što je Strip-PREFIKS i kako je nastao?
Strip-PREFIKS je časopis za kulturu i umjetnost, autorski pothvat četveročlanog uredništva u sastavu – Marko Dješka, Mihaela Erceg, Korina Hunjak i moje malenkosti. Po osnivanju našeg stripo-priređivačkog kombinata – Hrvatski autorski strip, 2020. godine, odlučili smo pokrenuti i časopis uz produkciju strip-albuma. Osnovni koncept časopisa jest prikazati novi domaći strip uz redovna gostovanja autorica i autora iz susjedstva te povremena gostovanja stranih autora. Općenito, tema stripa je slobodna, no žanrovski preferiramo sf, fantasy, cyber–punk, noir, fikciju, spekulativnu fikciju, magični realizam, slice–of–life, aktivistički strip, humor, satiru, karikaturu i poetski strip. Uz same stripove u svakom broju donosimo i intervjue, reportaže, redovnu rubriku škole stripa naziva Stripotips i galeriju ilustracija. Časopis je nastao na inicijativu glavnog urednika, kolege Marka Dješke, strip-autora iz Osijeka koji živi i radi u Zagrebu i koji je okupio uredništvo čime smo dobili i geografsku pokrivenost, naime kolegica Hunjak živi u Rijeci, kolegica Erceg u Splitu i ja u Osijeku.
Među troje strip-autora, moja uloga je urednika tekstualnih priloga i financijske konstrukcije, uz ostale uredničke zadatke, poput selekcije i planiranja, koje ravnopravno dijelimo.
Mi smo jedna vrlo virtualna redakcija koja se pokazala sasvim funkcionalnom, pa čak i u okolnostima pandemije kada su promocije i predstavljanja novih izdanja bila ograničena. No, dobar marketing na društvenim mrežama i podrška publike omogućila je izlazak prva dva broja, a već kod trećeg smo uspješno aplicirali na natječaje tako da imamo razmjerno stabilan produkcijski okvir.
Sama udruga Hrvatski autorski strip nastala je 2020. godine i primarno se bavite izdavaštvom?
Zapravo, postoji i razdoblje prije formaliziranja udruge, odnosno upisa u registar udruga. U razdoblju po okončanju projekta StripOs (2008. – 2016.) na promociji strip-fanzina Gavran u Zavičajnom društvu Virovitičana u Zagrebu, krajem 2016., odlučeno je proširiti koncept regionalnog klupskog organiziranja pa je pokrenuta Inicijativa Hrvatski autorski strip otvaranjem istoimene Facebook stranice kao kanala direktne komunikacije autora i publike. Stranica egzistira i danas, nevezano za postojanje udruge te okuplja oko 2400 članova. U tom pred-razdoblju odrađen je niz izložbi naziva Stripokalipsa, a izdali smo i jedan strip-album u suradnji s Gradskom knjižnicom Vukovar. Nakon osnivanja udruge imali smo već posložene sve nužne mehanizme za ostvarenje zadanih ciljeva – stabilne produkcije i promocije stripa. Tada smo imali već spreman strip-album Muzungu Luka vukovarskog strip-autora Domagoja Rapčaka, putopisni strip-album nastao po dnevničkom predlošku odnosno iskustvima volontiranja u sirotištu u Tanzaniji osječkog profesora Luke Pejića. Album je bio hit i odricanje od dijela honorara nekoliko članova produkcijskog tima omogućilo nam je da akumuliramo inicijalna sredstva za daljnju produkciju tj. samo pokretanje časopisa. Dobra reakcija publike omogućila je tisak drugog broja za koji ćemo dobiti glavnu nagradu u kategoriji strip-albuma na festivalu Supertoon u Šibeniku 2022.
Tko su autori koji objavljuju u vašoj produkciji strip-albuma?
Imamo šaroliku selekciju autora, od autora na počecima karijere pa do veterana. Ukupno smo do danas objavili 11 strip-albuma i izdali četiri broja časopisa što je po procjenama uredničke ekipe sasvim dobar rezultat, unutar četiri godine rada. Po izdavanju Mzungu Luke objavljujemo strip-album Cvijeće na šanku osječkog kipara i profesora na umjetničkoj akademiji Tihomira Matijevića. Tiho će za svoje mikro-eseje u stripu 2021. dobiti glavnu nagradu na već spomenutom Supertoonu, a zatim će i bjelovarska strip-autorica i profesorica pri ALU Zagreb – Irena Jukić Pranjić za strip-album odnosno umjetničku knjigu Dnevnik snivanja i filozofiranja dobiti istu nagradu 2022. Dnevnik snivanja i filozofiranja je izdan zahvaljujući Internet kampanji direktne podrške publike kada su u nekih desetak dana skupljena potrebna sredstva za tisak i poput Mzungu Luke je rasprodan. Produkcijski pothvati se nastavljaju izdavanjem strip-albuma Janzin – umiranje i druge razonode mladog zaprešićkog strip-autora Jana Škrinjara koji donosi omnibus od devet priča gdje autor vješto barata žanrovskim izražajima poput horora, westerna, mitologije, krimića, fantastike i egzistencijalizma uz dozu apsurda i humora. Tihomir Matijević u nezaustavljivom naletu inspiracije objavljuje i svojevrsni nastavak prethodnog albuma naslova Ljubav i Cigarete, držeći se forme mikro-eseja u stripu. Marko Dješka nakon što je u deset godina čak osam puta uspješno završio stripove na 24-satnom crtanju stripa, gdje cilj u 24 sata nacrtati 24 stranice stripa, objavljuje zbirku naslova 24-satne priče Marka Dješke. Ovu produkcijsku djelatnost prate i promotivne aktivnosti, poglavito sudjelovanje na strip-festivalima pa se tako možemo pohvaliti redovnim gostovanjima na desetak strip-festivala što u Hrvatskoj, što u susjedstvu. Također ni izložbeni segment nije izostao, producirali smo dvije izložbe Stripovi iz Prefiksa koja obuhvaća selekciju radova iz prva dva broja ali i izložbu Strip-mobili Irene Jukić Pranjić, inovativna umjetnička forma koja spaja strip, animaciju i iskustva optičkih i mehaničkih igračaka. Izložbu će uskoro imati priliku pogledati i riječka publika. Ova gostovanja i stvaranje suradničkih mreža rezultirala su i odlukom zagrebačkog strip-autora Dušana Gačića da u našem kombinatu objavi dva strip-albuma – Trilogija – od bezvremena do nevremena, njegov magnum-opus koji obuhvaća kultne serijale Dnevnik, Grad u Mraku i Kuću paukova koji su rađeni od početka 80-ih pa do kraja 2000-ih, ail i Okus pepela – ratni stripovi – zbirku priča u dnevničkoj formi kojom autor stavlja točku na „i“ jednog olovnog razdoblja. Također, imamo i jednog rekonvalescenta, osječki strip-autor Željko Ivančić, nakon 20 godina pauze u crtanju stripa, vraća se svojem omiljenom mediju te u par godina nastaje zbirka Srednjovjekovne fantastične priče u kojoj autor povezuje znanstvenu fantastiku i klasičnu fantastiku unutar kulise srednjovjekovnih dvoraca. Prošlu godinu završavamo s strip-albumom Brodski dnevnik Korine Hunjak u kojoj je ova riječka autorica okupila svoje kraće stripove nastale u razdoblju od 2018. do 2022. godine.
Kako stoje stvari s autorima u Strip-PREFIKSU i što donosi novi broj?
U pravilu, uredništvo nosi broj, što stripovima, što tekstovima no i tu je prisutna ekipa odličnih autora, neki u dužoj, neki u kraćoj formi – stripom, ilustracijom ili intervjuom su pridonijeli nastanku pojedinog broja Strip-PREFIKSA. Mogli bi navesti, nekim redoslijedom: Helena Janečić, Antonio Filipović – Athan, Ivan marušić, Sara Bernat, Klara Rusan – Klarxy, Vinko Barić, Igor Kordej, Nikola Čižmešija, Midhat Kapetanović, Ivona Đenović, Marko Prpić – Zets, Sara Divjak, Ivana Geček, Matej Stić, Jan Škrinjar, Marko Stojanović, Aljoša Tomić, Milorad Vicanović – Maza, Irena Jukić Pranjić, Krešimir Biuk, Aleksa Gajić, Filip Kelava, Dario Kukić, Dubravko Mataković, Matija Pisačić, Dušan Gačić, Paolo Puck, Lana Deković, Aleksandar Gucunski, Kristijan Jerković, Kristijan Ristić, Miroslav Sekulić – Struja, Aleksandar Zograf i Zoran Žmirić.
U četvorci, moj uvodnik je opet mutirao u reportažu jer, kako sam naveo, bio je niz festivala koje smo posjetili, promocija i izložbi koje smo organizirali pa stoga valja imati neki pregled aktivnosti. Broj otvara strip Moja domovina kojeg je po epigramu Aleksandra Gucunskog nacrtao Aleksanadr Zograf. Ivana Geček objavljuje svoj treći strip u Prefiksu, naslova Denis-Penis, Dušan Gačić nam u intervju broja poručuje da „umjetnost, pa tako i strip, mora biti angažirana“ , Kristijan Ristić i Kristijan Jerković donose strip bez naslova kojeg prvi dio objavljujemo u ovom broju, a naredni u sljedećem. Suradnja dva Kristijana je direktan produkt postojanja Facebook grupe Hrvatski autorski strip. Korina Hunjak crta priču Nevidljivi utezi po literarnom predlošku riječkog pisca Zorana Žmirića. Miroslav Sekulić-Struja također objavljuje dva stripa bez naslova i potpisuje pozadinsku stranicu. Lana Deković potpisuje egzistencijalistički strip Život je partija šaha, a ja ne znam igrati šah. Mihaela Erceg se hvata u koštac sa svjetlom i tamom u istoimenom stripu, a broj zatvara galerija ilustracija britanskog kipara Paola Pucka koji potpisuje i naslovnicu.
Što se može očekivati u narednom periodu, premijera broja četiri je bila u zagrebačkoj Booksi nazvana „Otvorenjem strip-sezone 2024.“, pa što nas očekuje u 2024.?
Booksa je jedna od naših redovnih promotivnih destinacija, ujedno smo tada predstavili i zbirku Ilustracije nedjeljni Vjesnik 1987-1991 Dušana Gačića, kao naše 11 izdanje, a za ovu strip-sezonu očekuje nas čak devet strip-albuma, dva broja časopisa i tri izložbe. Albumi su u završnim fazama produkcije, no nekakav redoslijed izdavanja bi trebao biti slijedeći – Abadon, Mihael Bađun, U pola manje od 48, Nenad Barinć, Džuka Dažabalebaroš, Domagoj Rapčak, Kradljivci stripova, Stjepan Matić, Sinestezije, Antonio Filipović – Athan, Cristobal Colon, Dušan Gačić, Crna Željka, Marko Dješka, Doživljaji Fabijana Puha, Damir Ercegović i Psihotična mjesečeva sonata, Matija Pisačić. Vezano za izložbe, u planu je izložba Stripovi iz Prefiksa II, koja bi obuhvatila selekciju strip-tabli iz brojeva 3 i 4, zatim retrospektiva 40 godina umjetničkog stvaralaštva Nenada Barinića i slična retrospektiva Dušana Gačića, za sad bez naslova.
Na kraju, što nas očekuje Boćariji Brajda ove subote ?
Očekuje vas detaljnije predstavljanje broja četiri i Brodskog dnevnika kojeg ćemo predstaviti u ime uredništva kolegica Korina Hunjak i ja uz gostovanje autorice Lane Deković i autora Zorana Žmirića, a moderaciju predstavljanja vodit će strip-autor Damir Stojnić. Također osvrnut ćemo se i na procvjetalu časopisnu i fanzinsku produkciju domaćeg stripa koja se protegla na gotovo deset različitih izdanja, stoga vidimo se u Boćariji.
