Volosko (tal. Volosco, Volosca) je naselje smješteno na obali Kvarnerskog zaljeva, koje je danas dio urbanog područja Opatije. Nalazi se na obalnoj cesti koja povezuje Opatiju s Rijekom, ispod čvora moderne ceste koja odvaja pravce prema Rijeci, Istri te Ljubljani/Trstu. Volosko ima svoju ribarsku lučicu. Stanovnici Voloska nazivaju se Vološćani, dok su žene Vološćanke, a pridjev je vološćanski.
U prošlosti su se stanovnici Voloska bavili ribarstvom i poljoprivredom, dok danas prevladava turizam.
Volosko je urbanistički spojeno s Opatijom, koja je udaljena 2 km jugozapadno. Stara jezgra ribarskog naselja očuvana je i smještena amfiteatralno oko male jedrenjačke luke. Luka može primiti brodove s gazom do 3 m i dobro je zaštićena od sjevernih i zapadnih vjetrova. Također, ima gat za sitne popravke manjih brodova. Od Voloskog do Lovrana proteže se obalna šetnica Lungomare, duga 14 km, koja je omiljena među posjetiteljima i lokalnim stanovnicima.
Područje Voloska bilo je naseljeno još u prapovijesti (Liburni), u rimsko doba i srednjem vijeku. Prvi pisani spomen Voloska datira iz 1543. godine kada je bilo luka Kastavske gospoštije, a na današnji dan 1570. u prijepisu oporuke Rocca Zavidicha (Gregorija), pisane u „Villa di Volosca”, nalazimo jedan od prvih spomena naselja Volosko. Izgradnja ceste Rijeka – Poklon – Pazin 1785. donijela je novi razvoj naselja, posebice nakon 1860. kada se Volosko odvojilo od Kastva i postalo upravno i sudsko središte. Prolazak željezničke pruge Rijeka – Ljubljana dodatno je potaknuo razvoj naselja. Potkraj 19. i početkom 20. stoljeća Volosko je bilo političko i kulturno središte hrvatskog narodnjaštva, s hrvatskom školom, čitaonicom i posujilnicom. Postalo je pomoračko naselje, a paralelno s razvojem Opatije, i turističko područje. Od 1931. Volosko pripada općini Opatija.
Župa sv. Ane osnovana je 1844., a crkva sv. Roka iz 16. stoljeća građena je u kasnogotičkom stilu. Župna crkva sv. Ane sagrađena je 1846.-1850. u neobaroknom stilu, a u jednoj od bočnih kapela nalazi se oltar kipara Ivana Rendića iz 1911. godine. Na Puževom bregu u Pobrima nalazi se barokna kapela sv. Ane iz 1708. godine. Klasicističke vile kapetana i brodovlasnika obilježavaju sjeverni rub naselja.
Volosko je rodno mjesto mnogih značajnih osoba, uključujući geofizičara Andriju Mohorovičića, književnika Rikarda Katalinića Jeretova, političara Andriju Stangera, biskupa Andriju Šterka, admirala Vita Vončinu, jezikoslovca Piera Gabrielea Goidanicha, pjesnika Milana Bekara i motociklistu Zdravka Matulju.
Volosko je slikovito naselje s bogatom poviješću i kulturnom baštinom, koje i danas privlači posjetitelje svojom ljepotom i šarmom.
#Kvarnersi zaljev #Opatija #povijest #Rijeka #Volosko
