Ex libris antikvarijat osnivača i vlasnika Ex librisa Željka Međimorca na obali riječke luke jedan je i jedinstven prostor u gradskim kulturnim centrima Hrvatske. Na njemu se, naime, odvija prodaja i predaja rabljenih, starih i polovnih knjiga, udžbenika, priručnika, te stripova i gramofonskih ploča. Veliki masivni stol u izlogu kultno je mjesto hrvatske kulture koje je odavno nadraslo svoje primorske granice i čiji je dalekosežni pogled prošle godine nagrađen priznanjem za najbolji antikvarijat u Hrvatskoj.
U intelektualnom su se salonu urezivale i nadopunjavale tekovine mladih i starih snaga kulturnih pregaoca grada u najboljem smislu riječi. Web antikvarijata u novonastalim je konstelacijama prozor u daleki svijet, koji gladno iščekuje birane naslove izdavačke kuće samog antikvarijata. Za rezon u stanje stvari iznutra i izvana povukli smo za rukav Željka i jednog od radnika ovog teama – urednika, prevoditelja, glazbenika Karla Ilića koji silnice tog papirus-kozmosa žonglira u svojim spretnim jagodicama. Kako Karlo u antikvarijatu često i zasvira – kao rođen je za sugovornika portala Art Kvart.
Prije godinu i pol ExL je proglašen najboljim antikvarijatom u Hrvatskoj? Što vam znači institucionalno priznanje kao kulturnom djelatniku i s koje to društvene pozicije jedan antikvarijat djeluje?
Priznanje je poticajno jer je prepoznat dugogodišnji trud, odnos prema kupcima, kao i ostale aktivnosti koje vodimo, od koncerata, kazališnih predstava, javnih predavanja i tribina, izložbe, izdavaštva te, naravno, prodaje knjiga. Treba napomenuti da radnici u antikvarijatu nisu kulturni djelatnici u institucionalnom smislu, a svako kulturno događanje mimo primarne djelatnosti antikvarijata obavlja se volonterski. Izvana se može gledati na antikvarijat kao mjesto gdje se odvijaju kulturna događanja, ali zapravo se radi o potpuno odvojenim stvarima. Nikakva događanja ne bi bila moguća bez osnovne djelatnosti antikvarijata koji nas u praktičnom smislu održava na životu.
Pored otkupa i prodaje knjiga na antikvarijat treba gledati i kao mjesto odgoja. U antikvarijat se često ulazi bez posebnoga povoda, odnosno, ne zbog neke određene knjige. Ipak, iz antikvarijata se uglavnom izlazi s barem jednom knjigom koja možda nije bila u planu za kupovinu, no antikvar ju je predložio kupcu, postavljajući se tako i u funkciju onoga koji odgaja. Iz tog razloga težimo antikvarijat opskrbljivati knjigama za koje možda ne postoji velika potražnja, ali otvaraju nove svjetove. Što bi bilo knjižarstvo, ili „antikvarijatstvo“ kada bi prodavali samo popularnu literaturu?
Koji je naslov od priznanja privukao najviše publike na promocije, a koji se naslov pokazao najatraktivniji na online-potražnji?
Broj ljudi u publici ovisi uglavnom o popularnosti autora čija se knjiga promovira. Izuzetno mnoštvo dolazi na promocije, primjerice, Viktora Ivančića – bez iznimke. Riječanin Zoran Žmirić uvijek napuni naš antikvarijat svojim čitateljima.
Knjige koje se najviše traže u zadanom trenutku često su izravan odraz trenutne popularnosti, primjerice, neke serije na TV-u. Hoću reći da količinski najviše prodajemo „žanrovsku“ literaturu, zatim lektire, no još uvijek i klasike poput Dostojevskog, Krleže… Razni su kriteriji potrage za knjigom, vrlo često uvjetovani medijima. U određenim slučajevima to se događa samo nakratko, kao kad se neki naslov spomene u nekoj emisiji, pa se ljudi odmah interesiraju. Isto se događa nakon što autor premine. Ako govorimo o nekakvim trendovima potražnje posljednjih godina na licu mjesta, u antikvarijatu, onda bi top lista izgledala tako da je na prvom mjestu apsolutni „hit“ autor Branko Fučić i sve njegove objavljene knjige, zatim serijal Harry Potter, koji će izgleda postati evergreen, te vrlo tražena knjiga Radmile Matejčić o
povijesti Rijeke, „Kako čitati grad“.
Najviše se ipak traži beletristika, od koje prednjače ljubavni romani, jer su žene aktivniji čitatelji. Ljubiće slijede krimići, a zapazili smo i porast interesa i potražnje za stripovima. Mimo tiskovina, odnedavno u ponudi imamo i gramofonske ploče koje će također biti uskoro vidljive na našem knjiga.hr webshopu. Vinil se vratio u velikom stilu jer je potražnja za pločama sve veća, naročito među mladima koji su naučili cijeniti taj medij.
Sve u svemu, zaljubljenika u knjige koji pretražuju police antikvarijata ima manje od onih koji ih pretražuju digitalne police našeg webshopa na knjiga.hr. To znači da se o knjizi i manje govori, da ne kažem i manje piše. Prije su u trgovinu ulazili ljudi koji su o knjizi koju će kupiti željeli razgovarati, tražili su savjete, željeli doznati neki širi
kontekst naslova (o piscu, njegovu književnom opusu i slično). Danas se ljudi o knjizi informiraju na drugi način, pa su ti zanimljivi razgovori o knjigama postali rijetka poslastica.
Po čemu je izdavačka djelatnost vaše edicije prepoznata kao karakteristična i da li najavljujete uskoro novi naslov?
Izdavački profil ovisi o uredniku, a ako govorimo o nizovima, tu svakako treba spomenuti biblioteku Ecumenica – niz najutjecajnijih teologa 20. stoljeća, pri čemu je ta edicija narasla na nekakvih 20-ak naslova, što za jednog izdavača nije puno, no radi se o „kapitalcima“ bez koje nijedna kultura ne može biti cjelovita. Također, tu je i biblioteka Ars haeretica, jedna mala simpatična edicija, isprva zamišljena kao prostor za domaće teologe, filozofe, književnike… koji imaju nešto važnoga reći o religiji, a koji su kod nas marginalizirani.
Tijekom vremena, biblioteka je uključila i neke strane autore, poput Terese Forcades, čija je knjiga „Vjera i sloboda“ doživjela veliki uspjeh kod nas. Postoje velike predrasude prema teologiji u nas, velikim dijelom i s pravom, no te teološke biblioteke su nam „dovele“ i autore koji su naočigled nespojivi s teologijom, poput Viktora Ivančića i Borisa Dežulovića. Treba tu spomenuti i Miroslava Volfa, našeg najcjenjenijeg teologa u svijetu (i najprevođenijeg), kojemu radimo „Izabrana djela“ te „Izabrana djela“ Željka Ivankovića, čija je knjiga „Rat i sjećanje“, u našem izdanju, prije nekoliko godina dobila književnu nagradu Gjalski za najbolji roman godine.
S druge strane, Karlo Ilić je pokrenuo biblioteku Jazz Beat koja se sastoji od književnosti usko vezane za jazz glazbu. Veliki obol toj biblioteci dao je i naš dragi Vojo Šindolić. Pored književnih djela autora kao što su Ralph Ellison, Charles Mingus i Yusef Lateef (od kojih je jedino Ellison poznat kao pisac), objavili smo i „Zamrznutu glazbu“ Davora Hrvoja koja se sastoji od njegovih zanimljivih razgovora s jazz glazbenicima. Uskoro u biblioteci izlaze tri naslova ikone američke Beat generacije, Jacka Kerouaca, od kojih prvi, nevjerojatan roman „Doktor Sax“ u prijevodu Voje
Šindolića, od slavenskih jezika prevedena je samo na ruski.
Nastojimo objavljivati knjige s trajnom vrijednošću, bez pomodarstva, koje se neće smjesta rasprodati, ali će postojano dolaziti u prave ruke, dakle knjige koje na neki način oblikuju kulturu. Što se izdavaštva tiče nalazimo se u povlaštenom položaju jer nam poslovanje ne ovisi o njemu, pa možemo raditi knjige koje želimo, kada želimo i s
kim želimo, iz vlastitog gušta, no i potrebe da doprinesemo našoj kulturi. Ne osjećamo tržišni pritisak na isti način kao ostali izdavači. Zbog toga će se teološka edicija razvijati prema potrebi, Jazz Beat će izbacivati knjigu-dvije godišnje, dok Borisa Dežulovića jedino u našem izdanju možete upoznati kao (a)teologa ili pisca dječje
književnosti… Radujemo se što ćemo bez žurbe objavljivati djela Viktora Ivančića, autora čije knjige u Hrvatskoj ne postoje jer dugo nisu objavljivane, koji svakako predstavlja neke od najboljih u Hrvatskoj. S jednakom radošću krećemo i u projekt objavljivanja sabranih djela Predraga Lucića.
Osim po antikvarnoj i knjižarskoj djelatnosti, Ex Libris je poznat i kao mjesto književnih promocija – što za kulturni život grada i županije znači da je prostor prepoznat od publike?
Veličina prostora i prilagodljivost inventara na kotačima omogućava prenamjenu prostora iz knjižarske djelatnosti u prostor za predavanje, koncert, izložbu, kazališnu predstavu, okrugli stol i tome slično. Kroz antikvarijat je prošlo stotine književnika, znanstvenika, glazbenika… Bilo je tu nezaboravnih druženja, a ostalo je još više nezaboravnih uspomena na drage ljude i događaje. Održavamo i arhivu tih događanja gdje kroz slike i tonske zapise svi oni koji su tome svjedočili, kao i oni koji na tim događanjima nisu bili, mogu pogledati i poslušati neko predavanje ili koncert.
Koje aktivnosti biste najavili preko ljeta? Što se zbiva na vašoj adresi, a što u blizini (oko Rive Boduli)?
Preko ljeto, sve do devetog-desetog mjeseca, fokusirani smo gotovo isključivo na otkup i prodaju srednjoškolskih udžbenika, a za ostale aktivnosti nemamo vremena ni kapaciteta. Najesen nastavljamo s uobičajenim radom, uključujući izdavaštvo i promocije, ali do tada se družimo sa srednjoškolcima i njihovim roditeljima.
Koje knjige birate sami za ljetni odmor?
Što je to ljetni odmor?
Fotografije Aleš Suk
