Samostalnom izložbom Damira Čargonje „Ništa”, u Galeriji O.K. 29. prosinca, zatvorena je ovogodišnja sezona galerije. Izložbom „Ništa”, Damir Čargonja uputio je neposredni komentar na rad Branke Benčić, trenutne ravnateljice susjedne institucije, Muzeja moderne i suvremene umjetnosti Rijeka. Na izložbu, ali i rad MMSU-a, reagirali su Branko Franceschi i Leila Topić, odnosno članovi Izvršnog odbora Hrvatske sekcije Međunarodnog udruženja likovnih kritičara AICA, koji su sastavili, odnosno supotpisali očitovanje objavljeno na Facebook stranici udruženja. Njihovo reagiranje prenosimo u cijelosti:

Branko Franceschi i Leila Topić su sastavili, a članovi Izvršnog odbora Hrvatske sekcije Međunarodnog udruženja likovnih kritičara AICA supotpisali ovo očitovanje na novinske objede i neistine o programu riječkog Muzeja moderne i suvremene umjetnosti kojeg vodi članica HS AICA-e Branka Benčić, a koje su objavljenje u Novom listu 29. 12. 2023. godine.

Neosporno je pravo umjetnika baviti se institucionalnom kritikom i kritizirati institucije, međutim držimo da granica treba biti povučena kada je riječ o neistinitim i iskrivljenim činjenicama, a koje štete ugledu institucije i same kolegice Benčić koja je dobila upravljački mandat nad istom. Naime, kulturni poduzetnik i ugostitelj Damir Čarli Čargonja realizirao je u riječkoj Galeriji O. K. u prosincu 2023. izložbu naslovljenu „Ništa“. Novi list najavio je izložbu sljedećim naslovom: „Čarli otvorio izložbu ‘Ništa’, sve izloženo je “u skladu s radom ravnateljice MMSU-a Rijeka”.

Osim toga, u najavi izložbe stoji, između ostalog, „da će izložba u skladu s radom MMSU-a Rijeka, za vrijeme ravnateljstva ravnateljice Benčić, biti zatvorena do 12. siječnja 2024. godine“. Već i samim naslovom „Ništa“, a potom i izjednačavanjem naziva s aktivnostima Muzeja te supostavljanjem naziva izložbe s funkcijom Branke Benčić u izlogu Galerije O.K. provodi se napad ad hominem pod izlikom umjetničkog projekta.

Muzeji su javne institucije, podložne su kritičkom oku javnosti, no kritika treba biti utemeljena na programskim aktivnostima muzeja i na njegovoj otvorenosti i uključivosti prema različitim oblicima javnosti. Ističemo da kolegica Benčić, od kada je preuzela mandat upravljanja MMSU-om krajem 2020., potiče rast i razvoj Muzeja, jača njegove organizacijske kapacitete i čini Muzej institucijom koja ne samo da prikuplja, čuva, predstavlja i interpretira umjetnička djela, nego MMSU pod njezinim vodstvom postaje međunarodno relevantna i otvorena institucija kojom bi se trebali ponositi kako zaposlenici Muzeja, muzejska publika ali i Osnivač – Grad Rijeka.

Ističemo da je u okviru recentnog izložbenog programa tijekom 2023. realizirano čak deset samostalnih i skupnih izložbi, te dva međumuzejska gostovanja i razmjene u Hrvatskoj, uz razvoj međunarodnih veza. Realiziran je program koji je aktualan i ima međunarodni karakter te su ostvarena međunarodna financiranja i strateška partnerstva – od retrospektivne izložbe Raffaelle Crispino, dobitnice nagrade Italian Council talijanskog Ministarstva kulture i Ines Matijević, dobitnice nagrade 56. zagrebačkog Salona, preko velike iznimno posjećene izložbe novih radova riječkog umjetnika Nikole Ukića nastalih posebno za izložbu u MMSU. Muzejskom zbirkom se bavila ljetna izložba „Kud plovi ovaj oblak“, potom je realizirana iznimno posjećena izložba Zorana Pavelića, a neke od radova međunarodno proslavljenih umjetnika poput Marine Abramović, Ulaya, Dore Maurer ili Francoisea Morelleta donijeli su „Motovunski susreti“, izložba koja u okviru međumuzejske suradnje trenutno gostuje u Muzeju grada Pazina a u 2025. godini bit će predstavljena u prostorima trećeg partnera, MSU u Zagrebu.

Izložba Hane Miletić koja je uključivala dio novih produkcija realiziranih za Rijeku gostovala je u Kunsthalle Mainz. Ostvarena je suradnja s Kunsthausom iz Graza pa se tako u programu projekcija Keller Kina prikazuje video rad Davida Maljkovića iz Zbirke MMSU-a. Međunarodni karakter programa ojačale su programske suradnje s Bijenalem industrijske umjetnosti, Festivalom filmske mutacije koje su predstavile fantastične fotografije arhivskih kutija Jean Luc Godarda, a realizirane su manifestacije i festivali od „Tobogana do Vriska“ i „Zimske priče u Benčiću“, gostujuća događanja od imerzivnog audiovizualnog koncerta JMZM, Goranovog proljeća i Tenzija odnosno Kinogibanja.

Dodajemo da je MMSU otvorio vrata organizacijama i udrugama na nezavisnoj sceni, solidarno ugostio programe i pružio logističku podršku kada je god to bilo moguće. Nije nevažno i da je program „Rezidencija Kamov“ koju MMSU provodi s ustanovama HKD i GKR u Rijeku je dovela petnaestak inovativnih vizualnih umjetnika, izvođača odnosno pisaca.

Važno je napisati da MMSU svojim programima tematizira neuralgične društvene točke odnosno relevantna umjetnička i društvena pitanja kao i teme važne za istraživanja regionalne povijesti umjetnosti u međunarodnom kontekstu. Dodajemo da kolegica Benčić ne bježi od kompleksnih i potencijalno teških tema a što je bjelodano problematiziranjem teme rada, osobito ženskog rada, tekstilne industrije, kolonijalnog nasljeđa upisanog u Europske strukture moći ili učestalost femicida. Također, pod mandatom kolegice Benčić MMSU snažnije sudjeluje u razvoju interdisciplinarnog pristupa i korištenja novih tehnologija, 3D printanja i skeniranja prilikom dokumentacije ili restauracije građe (navodimo case–study Goldoni) te dodatno istražuje poznate umjetničke fenomene istodobno predstavljajući dolazeće naraštaje umjetnika.

Pišući o samo jednom, gore navedenom, segmentu aktivnosti MMSU-a tijekom mandata Branke Benčić, posve je razvidno kako su navodi i optužbe gosp. Čargonje posve neutemeljene, kao što je neutemeljeno i njegovo najavljivanje ostavke kolegice Benčić na mjesto ravnatelja MMSU-a, a koje plasira u najavi njegove izložbe „Ništa“.

Stoga HS AICA poziva na argumentirani dijalog i utemeljenju kritiku koja će jačati kulturnu scenu umjesto da je antagonizira. Također smatramo, kao udruga likovnih kritičara, da bi tiskani, javni mediji trebali pokazati veću odgovornost prije objavljivanja optužujućih tekstova te dati priliku, u skladu s boljim novinarskim običajima, prozvanoj strani da reagira i komentira kako bi, u slučaju kolegice Benčić, obranila vlastiti profesionalni integritet odnosno integritet Muzeja kojim upravlja, stoji u očitovanju HS AICA-e.

Naslovnu fotografiju izložbe Ništa snimio Kristian Sirotich