Revitalizacija sakralnog viteštva u stilu Monty Pythona

“Every sperm is sacred, every sperm is great. If a sperm gets wasted, God gets quite irate.“ Poznate su riječi glazbenog sketcha koji satirizira protivljenje abortusu i nekorištenju kontracepcije, a koji je nastao u produkciji simbola britanskog apsurdnog humora, Monty Pythona.

Poznata engleska komičarska družina nastala je u svibnju 1969. godine, a njezini članovi uključivali su britanske glumce i komičare Grahama Champmana, Johna Cleesea, Erica Idlea, Terryja Jonesa, Michaela Palina i englesko-američkog redatelja i komičara Terryja Gilliama. Smiješni sekstet postao je poznat zbog televizijske serije oblikovane kao sketch komedija, Monty Python’s Flying Circus, nakon kojeg je njihovo djelovanje na parodiju i satiru pariralo djelovanju The Beatlesa na glazbu. Serija se emitirala od 1969. do 1974. nakon čega nastaju  neki od njihovih najpoznatijih filmova kao što su“Monty Python and The Holy Grail” (1975.), “The Life of Brian” (1979.) i “The Meaning of Life” (1983.).

Veliki pečat na britansku, ali i eurposku i svjetsku kulturu može se vidjeti u činjenici da je u peru pisaca Garryja Hardcastlea i Georgea Reischa 2006. nastala knjiga ‘Monty Python and Philosophy: Nudge, Nudge, Think, Think!” u kojoj se isprepliću utjecaj  legendarnih engleskih komediografa na filozofiju i kako je njihovo korištenje apsurda, uvrnute logike, komičnih preokreta, paradoksa, ironije i višeznačnosti riječi otvorilo brojna pitanja na području etike, metafizike, religije, budizma i koncepata poput morala, boga, značenja života i drugih. Još jedan primjer otiska Kupidonova stopala (koje se pojavljuje u emisiji Monty Python and the Flying Circus) je i uvođenje riječi “pythonesque” u  oksfordski rječnik, a definira ono što podsjeća na surealni humor istoimene grupe.

Ove godine njihov film “Monty Python and the Holy Grail”, koji je nastao u produkciji Terryja Gilliama i Terryja Jonesa, obilježava pola stoljeća otkada je prvi put prikazan na malim ekranima. Kao što se iz samog naslova može uočiti, film je inspiriran legendom o kralju Arthuru i vitezovima Okruglog stola kojima je životna misija bila pronaći Sveti Gral. Naravno, put do svakog cilja uvijek je popločan preprekama, tako da ni protagonisti ovog filma nisu bili izuzetak, samo što je njihova staza do pronalaska sakralnog predmeta bila zapaprena antilogikom i ironijom.

U samom uvodu već se moglo čuti odzvanjanje smijeha u publici koje su izazvali pseudo-švedski titlovi kojima se nastojalo primorati gledatelje da dođu u Švedsku i posjete losove. Reference na švedske losove kao i napomene da su oni koji su se petljali s početnim akreditacijama dobili nogu nastavljale su se tijekom uvodnog dijela nakon kojeg započinje upoznavanje s kraljem Arthurom koji ne jaše konja i štitonošom Patsyjem koji koristeći dvije ljuske kokosa imitira zvuk kopita. Njih dvojica su u potrazi za vitezovima koji će pripomoći u potrazi za Svetim Gralom. Tijekom formiranja svoje hrabre skupine, zapadaju u brojne komične situacije. Primjerice, raspravlja o kokosovim ljuskama koje je u Englesku donijela afrička lastavica, susreće se s ljudima koji žive u anarhosindikalnoj zajednici i ne znaju ni da imaju kralja. Zanimljivo je suđenje ženi koju se smatralo vješticom i čija se nevinost bazirala na argumentu da vještice gore jer su napravljene od drva, a kako drvo pluta na vodi poput patke, onda je žena koja ima istu težinu kao patka vještica koju treba spaliti.

Nakon nekog vremena, kralj uspijeva regrutirati vitezove, a može se uočiti kako neki od njih imaju i komična imena poput Sir Robin Ne-baš-tako-hrabar-kao-Sir-Lancelot. Bog koji od Arthura traži da ne kleči pred njim (jer ne može podnijeti klečanje) i gleda ga direktno u oči zahtijeva pronalazak sakralnog kaleža. Kad dolazi u dvorac za kojeg misle da se u njemu nalazi Sveti Gral i kojeg je okupirala francuska četa uz puno uvreda i katapultiranja životinja od strane Francuza kao i propalog pokušaja uvođenja trojanskog zeca u kojem su se engleski vojnici zaboravili sakriti, potraga se nastavlja pri čemu je ubijen povjesničar koji je snimao dokumentarac o njima te se u incident uključuje policija.    

Arthur i sir Bedivere dolaze do Vitezova Koji Kažu “Ni!” i zahtijevaju ukrasno grmlje dok sir Robin uspješno kukavički izbjegava borbu s Troglavim Vitezom zbog svađe glava. Sir Galahad dolazi u dvorac Anthrax u kojem žive žene koje vrlo rado žele pregledati viteza kojeg spašava sir Lancelot, a žene s vrlo velikom željom iščekuju kaznu za svoje namjere.

U nastavku filma, uporni vitezovi preživljavaju hladnu zimu jedući trubadure sir Robina te dolaze do čarobnjaka Tima koji ih upućuje u špilju gdje se nalazi Zec iz Caerbannoga. Misleći da se radi o bezopasnom glodavcu, oni ga potcjenjuju dok ne shvate svoju pogrešku. Koristeći Svetu ručnu bombu iz Antiohije, nastavljaju naprijed te pronalaze natpis Josipa iz Arimateje koji ih upućuje na dvorac Aarrgh i upozorava na animiranu  Legendarnu Crnu Zvijer. Čudovište ih napada, ali kad animator doživi srčani udar, onda i sama zvijer umire. Nastavljaući napred nailaze na Most Smrti čiji ih čuvar planira pustiti ako odgovore na tri pitanja, a za krivo odgovoreno pitanje završavaju u Klancu Smrti. Kad čuvar postavi pitanje Arthuru o brzini lastavica, on ga pita da pojasni pitanje što uzrokuje da sam čuvar završi u Klancu Smrti. U potrazi za Lancelotom kojeg je uhvatila policija, Arthur i Bedevere stižu do dvorca Aarrgh i baš kad ga se spremaju zaposjesti policija intervenira i ruši kameru nakon čega film završava.

Niski buđet filma poslužio je kao sredstvo za pokazivanje da za napraviti dobar posao ne treba puno novaca. Korištenje kokosovih oraha za imitaciju zvuka konjskih kopita i drvenog zeca umjesto replike trojanskog konja pravi su dokaz snalažljivosti redatelja i glumaca koji su ovo remek djelo donijeli na ekrane. Graham Champan, Terry Gilliam, Terry Jones, John Cleese, Michael Palin, Eric Idle, Sandy Johnson, Terry Johns od reda u ulogama kralja Arthura, Patsyja,  sir Bediverea Mudrog, sir Lancelota Hrabrog, sir Galahada Čistog i Sir Robina Ne-baš-tako-hrabrog-kao-sir-Lancelot, Vitezova Koji Kažu “Ni!”, princa Herberta te glumice Carol Cleveland, Avril Stewart i Sally Kinghorn u ulogama žena u dvorcu Anthrax su koristeći dvosmislenost riječi (za aludiranje na eksplicitne radnje), apsurda (primjer viteza koji je nakon što je bez svih udova sukob s Arthurom proglasio neriješenim), ironije, paradoksa, surealnosti uspjeli ismijati srednjovjekovnu tradiciju, ideal viteštva, trubadura, tropa princeze u nevolji kao što je i Cervantes učinio svojim Don Quijoteom. Nekonvencionalnim tehnikama uspjeli su i na stup srama staviti konvencije pravljenja filma te pokazati da se s malo sredstava može napraviti evergreen koji i dan danas gledaju generacije ljudi.

Domaćin obilježavanja pedesete obljetnice prikaza ovog filma bilo je Art-kino u Rijeci koje se ističe ne samo prikazivanjem filmova na velikim ekranima, nego i edukacijom djece i mladih o filmskom mediju, podrškom redatelja i produkcija, kao mjesto rasprave, obrazovanja, refleksije o audiovizualnim medijima, gostovanjima  brojnih filmskih kritičara i teoretičara. Prostor objekta uključuje Kino-dvoranu Art-kino Croatia, Mini Art-kino i uredske prostore, a također je član organizacija Europa Cinemas, CICAE, Hrvatske mreže neovisnih kinoprikazivača, Kino mreže i European Children Film Association. Poznato je i po kampanji “Proud to be Antipleks!” koja je potaknuta žaljenjem ljubitelja filmova na industriju kinematografije koja uključuje skupe ulaznice, karte za parking, hranu, velike gužve i redove te zatupljujuće flashy filmove i svojim djelovanjem nastoji vratiti kvalitetu audiovizualnih sadržaja u mainstream kulturu.

#Art-kino #Art-kino Croatia #Monty Phyton #Monty Phyton i sveti gral #Osvrt

Nasumičan izbor

Upišite pojam za pretragu ili pritisnite ESC za povratak na stranice

Skoči na vrh