U riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti izložba 11. rujna otvorila se opusom velika retrospektivna izložba “Time After Time After Time” umjetnika Mirka Ilića.
Mirko Ilić nam je kazao da kada gleda izloženu plejadu radova u muzeju vidi u njima greške pa ga, kako kaže, živcira doći na izložbu koja prezentira njegove radove, mada je s postavom zadovoljan. “Postav je izvrstan, radovi su mogli biti bolji”, veli nam Ilić koji je imao posebnu poruku za mlade iako ih je na samom otvorenju bilo vrlo malo.
“Puno ljudi nam želi pomoći samo mi to kada smo mladi ne primjećujemo, nego smo drski. Međutim, ljudi koji prepoznaju vrijednost u vama i žele vam pomoći zaista to žele i jednog dana ćete im biti zahvalni – puno njih tada neće biti i jedino što možete tada napraviti je pomoći nekom mladom čovjeku kao što su nekoć vama”, poručio je Ilić.
Kustosi izložbe i autori postava su Sabina Salamon i Marko Golub. Ideja za izložbu niknula je, priča nam Salamon, prošlog ljeta te je s kolegom Golubom o izložbi intenzivno promišljala. “Bilo nam je jasno da to ne smije biti retrospektiva koja će dati ponovnu informaciju o medijskom djelovanju Mirka Ilića. Nas je zanimalo kako otključati njegove radove kroz neki drugi sadržaj te smo se brzo dogovorili da će tema biti vrijeme. Nije nam bilo jasno u početku zašto. Prva soba posvećena je stripu koji se cijelo vrijeme bori s vremenom jer je dvodimenzionalan. Nakon toga je bilo važno sumirati njegov rad na političkoj ilustraciji. U sobi zrcala smo htjeli prikazati podudarnost s političkim tjednikom Danas i sa današnjicom. Kada čitate te naslovnice shvatite das u problem otprilike isti, a na drugoj strani je magazine Time. Treća soba je najopsežnija i ima mješavinu raznih medija podijeljenih u osam skupina”, kazala je Salamon.
Nit izložbe koja teče kroz njene cjeline i brojna tematska poglavlja, predstavlja ideju vremena koja se u brojnim Ilićevim radovima manifestira u različitim oblicima i perspektivama mogućih tumačenja. Premda rijetko u središnjem fokusu radova, u mnogima od njih kao važan konceptualni, kreativni, spoznajni ili narativni mehanizam, nalazimo – upravo vrijeme.
Izložba je zanimala mnoge pa su mnogi i došli na otvorenje te s velikim zanimanjem promatrali radove za koje valja kazati da su bezvremenski.
Od sredine 70-ih do sredine 80-ih godina Ilić objavljuje stripove i ilustracije, te dizajnira za širok raspon klijenata – od omladinskog tiska, diskografskih kuća i kazališta do političkih magazina i novina. Prvi strip je objavio 1976. godine, a bio je urednik stripa i ilustracija u Studentskom listu i časopisu Polet. Tijekom 1980-ih godina radio je za popularne revije i tjednike Start, Danas. Sredinom 80-ih godina seli se u Sjedinjene Američke Države, gdje radi kao ilustrator i dizajner za neke od najvažnijih američkih i svjetskih magazina i novina. Časopis Time ga 1991. imenovao za umjetničkog direktora zaduženog za međunarodna izdanja, a 1992. postao je umjetnički direktor Op-Ed stranice The New York Timesa. Godine 1995. osniva Mirko Ilić Corp, studio za grafički dizajn i 3D računalnu grafiku i filmske špice. Objavio je desetak knjiga o dizajnu samostalno ili u koautorstvu s piscem i novinarom Stevenom Hellerom. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja. Djela su mu zastupljena u zbirkama prestižnih svjetskih muzeja među kojima se izdvajaju Smithsonian Museum u Washingtonu, MoMA u New Yorku i SFMoMA u San Franciscu.
U riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti postoji specijalistička zbirka radova Mirka Ilića koje je otkupio Grad Rijeka, a samu izložbu moguće je pogledati do 26. listopada.
Istaknuta i ostale fotografije: Bojana Guberac
