U Klinici za ginekologiju i porodništvo u Rijeci 25. siječnja 2003. je zabilježen povijesni trenutak – prvi porod u vodi u Hrvatskoj. Riječko rodilište ističe se kao jedno od najboljih u Europi.
Prvo dijete rođeno u vodi u Hrvatskoj datira iz 25. veljače 2003. te je došlo na svijet u Klinici za ginekologiju i porodništvo riječkog KBC-a. Ime djeteta je Nikol Balog, kći Valentine i Maria Balog. Valentina Balog, prva žena koja je u Rijeci rodila u vodi, izrazila je svoje zadovoljstvo time, opisujući taj porod kao ugodan i pozitivan trenutak. Uspoređujući svoje iskustvo s kasnijim porodom koji nije bio u vodi zbog komplikacija, preporučila je porod u vodi kao manje bolan, omogućavajući ženi osjećaj komfora, ugodnosti i prirodne povezanosti s procesom rađanja.
Riječko rodilište proglašeno je tijekom 22. Europskog kongresa perinatalne medicine održanog 2010. u Granadi (Španjolska) među najboljima u Europi. Kriteriji su obuhvaćali srednje velika rodilišta koja godišnje bilježe između tri i četiri tisuće poroda, a takvi kapaciteti se smatraju najoptimalnijima prema suvremenim smjernicama.
Rijeka se posebno izdvaja po dugogodišnjoj tradiciji njegovanja statusa „Rodilišta – prijatelja djece”, što uključuje konstantan boravak novorođenčadi s majkama i poticanje dojenja od prvog trenutka. Impresivnih 90 posto novorođene djece iz riječkog rodilišta doji, što odgovara europskim standardima. Opremljenost rađaona, mogućnost alternativnih načina poroda poput poroda na stolčiću i u kadi te prisustvo partnera tijekom poroda i edukacija rodilja dodatno pridonose visokoj kvaliteti riječkog rodilišta.
Iako se rodilište u Rijeci u prvom redu tretira kao regionalno za Primorsko-goransku i veći dio Istarske županije, primjećuje se da majke iz cijele Hrvatske, uključujući i Zagreb, prepoznaju visoku kvalitetu usluga koje pruža.
02. veljače 2024. u Rijeci je obilježen otvaranjem najsuvremenijeg rodilišta – pravog projekta stoljeća, najboljeg i najmodernijeg rodilišta kojeg je Rijeka ikad imala.

U srcu Sušaka, Rijeka je svečano predstavila novu bolnicu za žene i djecu, vrijednu 158 milijuna eura. Na impresivnih 70 tisuća četvornih metara prostora, integrirane su pedijatrijska skrb, Klinika za ginekologiju i porodništvo, te prateći medicinski i servisni sadržaji, čime se stvara centralno mjesto za sve potrebe povezane sa ženskim i dječjim zdravstvom. Ovaj monumentalni projekt obećava unaprjeđenu kvalitetu skrbi za majke i djecu te predstavlja značajan korak naprijed za riječko zdravstvo.
Veliki broj Riječana, osim na Sušaku, rođen je i u Starom riječkom rodilištu, čija je izvorna namjena bila sanatorij Fiumano. Treba naglasiti da se radi o sanatoriju koji je prenamijenjen u rodilište, smještenom na prvom katu, bez lifta. Zapadno od Rječine, Bolnica Sv. Duha je nekoliko puta mijenjala svoju lokaciju, a od 1880. djeluje kao samostalna ustanova s internističkim, kirurškim, psihijatrijskim, kožno-veneričkim odjelom i rodilištem, raspolažući ukupno s 184 bolesnička kreveta. Riječka gradska bolnica bila je smještena u tom prostoru do selidbe u zgradu bivše Vojne pomorske akademije 1933. Ginekologija i porodništvo izdvojili su se iz Kirurškog odjela 1946. godine, smještajući se u zgradu „Sanatorio Fiumano”. Novo rodilište, međutim, ponosno predstavlja 19 modernih porođajnih soba, od kojih jedna ima panoramski pogled, povezujući unutarnji zimski vrt s prvim katom.

Ginekološko-porodnička djelatnost u Rijeci obavljala se na dva različita mjesta do 1985., s rijekom Rječinom kao prirodnom granicom. Bolnica na Sušaku, izgrađena 1932., odigrala je ključnu ulogu, a suvremena povijest riječke ginekologije započela je kada su se rodilišta Rijeka i Sušak organizacijski i prostorno objedinila u sadašnjoj zgradi 17. srpnja 1985.
I u ranijim uvjetima, riječko rodilište bilo je treće najbolje u Europi, odmah nakon rodilišta u Oslu i Haagu, potvrđujući to brojne trudnice koje su stizale iz Zagreba, Pule, Karlovca i drugih gradova. Treba istaknuti da su najveću vrijednost činili stručni kadrovi, odnosno doktori i medicinske sestre, što čini srž jedne bolnice.
Značajan trenutak zabilježen je 17. srpnja 1985. kada je nova Klinika za ginekologiju i porodništvo počela s radom, izgrađena sredstvima samodoprinosa. Prva rodilja, Božica Justić iz Crikvenice, donijela je na svijet žensko dijete po imenu Marina.
Istaknuta fotografija: Primorsko-goranska županija
#Na današnji dan #porod u vodi #rađaona #Rijeka #rodilište