UVOD
Hrvatska pati od bijele kuge. Mladi je napuštaju, više starih umire nego se djece rađa. To se najkasnije vidi u velikim gradovima, a najprije u manjim, ruralnim sredinama, udaljenima od važnijih prometnica i centara, što ih pretvara u slijepe ulice.
Prezid, koji je 1991. godine imao 1021 stanovnika, na posljednjem popisu stanovništva 2021. izgubio je 373 stanovnika, odnosno trećinu, te ih danas broji 648, a taj se broj i dalje smanjuje. Gimnazija u Čabru, koju pohađaju i prezidanski srednjoškolci, ima svega dvadesetak učenika.
Cijeli Grad Čabar broji 3226 stanovnika na 280 četvornih kilometara. Prostorno je najveći u Primorsko-goranskoj županiji te periferno smješten u odnosu na autocestu i željezničku prugu Rijeka – Zagreb. Ima bolju povezanost s Ljubljanom, a velik dio stanovnika radi u Sloveniji.
Kada sam za potrebe magistarskog rada prohodao čitavu hrvatsku Claustru, u Prezidu me vodio pokojni Filip Ožbolt, tada već u poznim godinama. Povjerio mi se da me vodi u nadi kako će na taj način uspjeti zaustaviti iseljavanje. U njegovim očima bila je tuga, kao i kod gospođe Božene Leskovar iz Zbirke goranske kuće Vesel. Riječ je o ljudima koji su se svojski trudili spasiti svoje malo mjesto.
RIMSKE ZIDINE
Svako mjesto kojem prijeti postupno odumiranje mora koristiti postojeće resurse kako bi zaustavilo pad i privuklo ljude da ostanu ili se dosele.
U slučaju Prezida riječ je o kasnoantičkom rimskom zidu, koji je bio u uporabi stoljeće i pol, od cara Galijena do Teodozija Velikog. Dio je većeg sustava poznatog kao Claustra Alpium Iuliarum – “zatvarači Julijskih Alpa”.
Zid u Prezidu okružuje selo s gotovo tri strane, a na jednom dijelu predstavlja i državnu granicu još od srednjeg vijeka. Sam toponim Prezid (ispred zida ili uz zid) svjedoči o dugom pamćenju njegova postojanja.
Zbog svoje međugranične prirode, lokalitet je idealan za suradnju između Republike Slovenije i Republike Hrvatske, Primorsko-goranske županije, Općine Loška Dolina i Grada Čabra.
Cijeli sustav Claustre obuhvaća šest jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj (četiri zida, dvije tvrđave i zapovjedni centar Principija u riječkom Starom gradu) te šesnaest slovenskih općina s petnaest zidova, šesnaest nalazišta i tvrđava te dvije kule. Ukupno se radi o oko 130 kilometara rimskih zidova, izgrađenih radi obrane Italije od prodora barbara s dunavskog limesa.
Nažalost, dva prekogranična projekta Slovenija – Hrvatska zamrla su s prestankom financiranja. Dok slovenski partneri i dalje ustraju¹, s hrvatske strane entuzijazam je godinama slabio, sve dok Grad Čabar nedavno nije odlučio sustavnije valorizirati baštinu u Prezidu i kandidirati gradonačelnika Antonia Dražovića za predsjednika konzorcija Claustra², koji okuplja više od četrdeset članova uključenih u upravljanje destinacijom.
POTENCIJAL
Grad Čabar može se udružiti s Općinom Loška Dolina te za rubna područja s hrvatske (Prezid) i slovenske (Babno Polje) strane osmisliti zajednički kulturno-baštinski proizvod koji bi privlačio posjetitelje.
Prezid, kao najudaljeniji dio Primorsko-goranske županije, smješten je na svojevrsnom poluotoku okruženom slovenskim teritorijem. Ulaskom u schengenski prostor nestale su granice kao ograničavajući faktor, čime se otvorio velik potencijal za pješačenje i biciklizam kroz netaknutu prirodu, mrežu makadamskih putova te planinski krajolik bukvi, smreka i kamena.
Zadržana infrastruktura omogućuje Gradu Čabru da dobije na korištenje postojeće objekte i u njima uspostavi interpretacijski centar posvećen kasnoantičkoj rimskoj vojsci. Riječ je o vojnicima 3., 4. i 5. stoljeća, bitno drukčijima od onih kakve prikazuju popularni filmovi.
Kolaps Zapadnog Rimskog Carstva i njegova transformacija oduvijek su privlačili interes javnosti, a danas su aktualniji nego ikad.
Općina i Grad mogli bi zajednički osnovati javnu ustanovu ili udrugu koja bi upravljala lokalitetom, provodila istraživanja, konzervaciju i popularizaciju te poticala oživljavanje rimskih i germanskih vojnih postrojbi kroz povijesne rekonstrukcije i međunarodna gostovanja.
Stanovnicima bi se pritom povjerila aktivna briga o najvećem slovensko-hrvatskom kulturnom spomeniku, kroz mjesne odbore i kulturne udruge.
PRIMJER HADRIJANOVA ZIDA I DRUGIH LOKALITETA
Claustra nije kontinuirani zid poput Hadrijanova zida ili limesa na Rajni. Ona ne predstavlja carsku granicu, već sustav barijera smještenih u dolinama između neprohodnih planina Gorskog kotara.
To, međutim, ne sprječava primjenu iskustava Engleza³, Nijemaca na Rajni⁴ ili Austrijanaca na Dunavu⁵. Englezi su, primjerice, Hadrijanov zid u duljini od 117 kilometara povezali pješačkim i biciklističkim stazama, umrežili muzeje, zbirke, smještajne kapacitete i ugostiteljske objekte te osmislili tematske rute.
Takav model omogućio je otvaranje novih radnih mjesta i razvoj lokalnih zajednica izvan glavnih turističkih tokova.
ZAKLJUČAK
Istraživanje, valorizacija i prezentacija kasnoantičkog rimskog zida mogu privući različite profile posjetitelja: stručnjake, zaljubljenike u rimsku kulturu i oživljavanje iste⁶, sudionike povijesnih rekonstrukcija te turiste željne rekreacije u prirodi i kulturnog sadržaja.
Takav pristup može pridonijeti otvaranju novih radnih mjesta i razvoju dodatnih sadržaja, čime bi rubna područja umjesto slijepe ulice postala središta razvoja.
Zašto Grad Rijeka ne bi iskoristio činjenicu da ima rimsko zapovjedništvo⁷ i dijelove zidina na Kalvariji i Sv. Katarini? Predstavnici Rijeke i Čabra trebali bi razmotriti mogućnosti zajedničke kulturne i turističke suradnje.
Na kraju, zanimljiva je povijesna ironija: Rimljani se na ovim zidinama nikada nisu sukobili s barbarima. Umjesto toga, podno zidina tri su se puta vodili građanski ratovi između samih Rimljana, u borbi za carsko prijestolje.
Bilješke
1 https://www.facebook.com/ClaustraPlus, https://claustra.org/hr/
2 https://claustra.org/hr/ukljucite-se/
3 https://hadrianswallcountry.co.uk/, https://shorturl.at/rNjY6
4 https://www.germany.travel/en/nature-outdoor-activities/german-limes-route.html
5 https://www.donauregion.at/en/danube-cycle-path/roman-traces/danube-limes-world-heritage-tour.html
6 https://www.youtube.com/watch?v=yoCkxYZUW8A
7 https://artkvart.hr/arheoloska-bastina-grada-rijeke-2-dio/
Istaknuta fotografija prikazuje strukture sustava klaustra na položaju Deuce nakon provedenih konzervatorsko-restauratorskih zahvata. Snimio Josip Višnjić
#Čabar #Claustra #Prezid
