Srijeda je na Vrisku standardno započela programom Vrisak Junior i Brusilicom za srednjoškolce pod vodstvom Envera Krivca, da bi se nastavila u dvorani MMSU-a u 18 sati s predstavljanjem romana „Kapetan onkraja” Vlade Simcicha Vave.
Vava – kako ga je oslovljavao Ivica Prtenjača koji je moderirao razgovor – napisao je roman o beskućništvu u Hrvatskoj. Točnije, riječ je o romanu koji kroz život glavnog junaka progovara o problemu beskućništva, prikazujući pritom osobna opažanja, odnose i okolnosti, kroz bogat naturalistički i poetski stil.
„Onog časa kad sam ušao u lik beskućnika, shvatio sam donekle težinu takvog načina života. Ali kod lika Vlade se osjeti neki čudni optimizam, provlači se cijeli vrijeme taj joie de vivre. On nalazi nevjerojatne sitnice koje ga strašno uveseljavaju, to je nešto što mi se čini da smo se i mi osvijestili kao familija, da u svakom danu možeš zaista uživati potpuno i do kraja. Ne možemo predvidjeti kakva je budućnost, čovjek je sebi smislio razne platforme za nekakvu nadu, oslanjamo se često na intuiciju koja nam ponekad daje lažne signale, ponekad smo bezrazložno prestrašeni i praznovjerni, ali jako je važno da imamo taj nekakav suštinski ‘dan za danom’ smisao života”, rekao je Vava.
Nakon opuštenog ali tematski emotivnog razgovora o Kapetanu onkraja, na pozornicu dvorane MMSU-a smjestila se britanska književnica Eliza Clark. S njom je umjesto Hane Samaržije, koja je jučer bila spriječena prisustvovati, razgovarala urednica hrvatskog prijevoda romana “Boy Parts”, Nataša Medved. U publici se skupio i popriličan broj mladih lica, što dokazuje utjecaj Elize Clark kao svojevrsne predstavnice novog glasa milenijalaca i mlađih generacija. Njeni su romani pisani pristupačnim, izravnim jezikom, a ulaze u teme koje su, premda ne uvijek ugodne, vrlo hrabre, slojevite i originalno razrađene. Roman o kojem se jučer najviše razgovaralo je upravo “Boy Parts”, odnosno u našem prijevodu “Komad malog”, koji prati mladu fotografkinju Irinu koja ulazi u razne sulude situacije, da bi se granica između nelogičnog apsurda i stvarnosti prema kraju počela sve više zamagljivati.
„’Komad malog’ je promijenio sve. Kad je prvi put objavljen, to je bilo u izdanju malog nezavisnog izdavača, i išlo je u redu, bio je to njihov najprodavaniji naslov. Tijekom pandemije nisam radila puno na tome, ali do sredine 2021. roman je postao viralan na TikToku, i tada je to postao ključni roman za mene. Drugi je roman uzela velika izdavačka kuća, počela sam raditi u filmu i televiziji, ali 2021. sam uspjela dati otkaz na stalnom poslu, i to mi sada znači sve. Htjela sam postati spisateljica još u djetinjstvu”, ispričala je Eliza Clark. S Natašom Medved je potom dublje uronila u likove i teme iz romana „Komad malog”, kao i „Pokore”, romana s kojim je autorica željela napraviti nešto potpuno drukčije i ušla u etičko pitanje popularnosti true crime-a.
U samom početku karijere je počela pisati iz ljutnje, ispričala je Clark, ali tada je imala 23 godine, i sada u kasnim dvadesetima na sve gleda iz drugačije perspektive. Svi njeni romani rezoniraju s milenijalcima i mlađim generacijama, a Elizin inovativni i hrabri glas je nešto što se svakako treba čuti, naglasila je Nataša Medved.
Još jedna književnica koja je obilježila jučerašnji dan na Vrisku je Lidija Dimkovska, makedonska pjesnikinja, prozaistica i prevoditeljica koja već neko vrijeme živi u Ljubljani i radi kao slobodna umjetnica. S književnicom je o zbirci priča „Kako smo napustili Karla Liebknechta” razgovarala Dunja Matić, a autorice su u zanimljivom i tečnom razgovoru pristupile temama poput identiteta, migracije, važnost jezika i razmještenosti u autoričinom stvaralaštvu. Razgovarale su naravno i o samom pisanju te načinu na koji se stil i pristup književnosti mijenja.
„Vjerujem u evoluciju i revoluciju pisanja. Moj početak je bio potpuno nešto drugačije od onog što sada pišem, a mislim da se i sada mijenjam. Teme kojima su bavim zadnjih godina su migracije, identitet i jezik, na različite načine, ne želim se ponavljati, a u početku sam bila samo pjesnikinja”, ispričala je o svojoj karijeri Lidija Dimkovska. Osvrnula se detaljnije i na zbirku priča, a Matić je istaknula kako u njima ima jako puno topline i dobrote, što ih čini gotovo i utopijskima. Autorica je na to odgovorila kako vjeruje u empatiju i dobrotu, te je potpuno realno da se neke situacije iz priča – o Židovima i Palestincima te Ukrajincima i Rusima i dogode. „Svi smo mi ljudi i ne možemo da budemo neprijatelji samo zbog toga što živimo u nekoj konkretnoj državi, što smo neke konkretne nacije. Meni je potpuno normalno da oni u priči zamjenjuju države, gradove i stanove, na taj način spase jedni druge”, rekla je Lidija Dimkovska. Ispričala je i kako ne vjeruje da danas možemo govoriti o nacionalnoj književnosti, ona voli i cijeni svoj jezik, i jezik je primjerice jedino što ostaje onome tko ostane bez doma, tko je razmješten, ali nije važno je li to makedonski, hrvatski ili neki drugi. I ona sama kao književnica više ne živi u Makedoniji, kao i mnogo drugi autori koji u konačnici počnu pisati na drugom jeziku.
Program se danas na Vrisku nastavlja predstavljanjem knjige poznate književnice Đurđice Čilić, a nakon toga će se u MMSU predstaviti dobitnik NIN-ove nagrade za 2024., Stevo Grabovac. U sklopu noćnog programa u Dnevnom boravku održat će se promocija zbirke poezije “Ponoćni glagoli” Marka Pogačara, uz moderiranje Željke Horvat Čeč.
Istaknuta i ostale fotografije: Klara Stilinović
