O tome kakva bi trebala biti budućnost prostora nekadašnje Dječje bolnice Kantrida naveliko se raspravljalo u riječkoj gradskoj Vijećnici, Odbor za kulturu Grada Rijeke svoju je 29. tematsku sjednicu održao s naglaskom na samo jednu temu nazvanu Riječka kulturna baština na aparatima: budućnost kompleksa Dječje bolnice Kantrida.
Dječja bolnica Kantrida, odnosno budućnost prostora u kojemu se ova ustanova nalazila sve do preseljenja na Sušak, iznimno su važna tema, u javnosti se često postavljaju mnoga što i kako pitanja vezana uz ovu atraktivnu lokaciju i njezinu potencijalnu namjenu, mnoga od tih pitanja još uvijek čekaju prave odgovore. No, i ova tematska sjednica Odbora za kulturu može se smatrati jednim od pokušaja da se ovo pitanje drži u fokusu javnosti, koja je u Rijeci tradicionalno najglasnija onda kada je „mlijeko već proliveno“, odnosno da se zajedničkim snagama svih zainteresiranih dionika ovoga procesa, ponajprije građana i struke, na vrijeme pokuša utjecati da budućnost Dječje bolnice ne bi otišla u krivom smjeru.
– Odbor za kulturu Grada Rijeke, u konzultacijama sa strukom i uz glasove građana kroz participativni projekt u kojega je bila uključena šira javnost, predlaže da se za sva važna pitanja oko kompleksa Dječje bolnice Kantrida u budućnosti i dalje uključuje civilno društvo i struka te da se Grad Rijeka pridržava sustava mjera zaštite propisanih rješenjem od 3. ožujka 2023. godine. Nadalje, Odbor predlaže se ova najpotentnija riječka mikro-lokacija i dalje koristi kroz interakciju prirode, arhitekture i funkcije, te da se u svemu tome sluša glas građana koji zazivaju polivalentnu namjenu, odnosno da se poštuje kontinuitet javne namjene i društvene vrijednosti ovog jedinstvenog riječkog bisera, iznijela je Maša Magzan, predsjednica Odbora za kulturu, kao zaključak tematske sjednice, na kojoj se je moglo čuti nekoliko iznimno zanimljivih izlaganja, šteta što su neka od njih široj javnosti nedostupna, povijest ovoga kompleksa trebala bi biti poznata svakom onom kome je do Rijeke i njezinih ljepota stalo.
Petra Hrvatin iz Studija perivoj tako je ukratko predstavila studiju krajobrazne arhitekture Kantride naglasivši da je ovaj prostor u svojim počecima bio grad u prirodi, a danas je u tijeku proces kojim priroda prodire i ostaje u gradu, „Dječja bolnica Kantrida zeleni je klin koji ulazi u gradsko tkivo, to je zadnja zelena točka prije ulaska u sami grad i zbog toga je njegovo očuvanje od velike važnosti“, naglasila je Petra Hrvatin. Marin Nižić iz Urbanog separea, koji je svojim aktivnostima velikim dijelom već ukazao na problematiku Kantride, smatra da ovaj prostor može ostati javan, naročito njegov zeleni dio i plaža što se vrlo lako može prilagoditi osobama s invaliditetom, odnosno da je najvažnije postići polivalentnost prostora, koji neće biti korišten samo i isključivo u turističke svrhe.
Da interes zajednice mora biti ispred interesa investitora uporno tvrde u riječkoj stranci Možemo, njihov član u Odboru za kulturu Renato Stanković smatra da participativno uključivanje zajednice u odlučivanje, kao i sve aktivnosti vezane uz ovu tematiku imaju smisla i rade pritisak da gradske vlasti ne pokleknu pred bjelosvjetskim investitorima i špekulantima.
O urbanističkoj i arhitektonskoj vrijednosti prostora Dječje bolnice Kantrida govorila je i Nana Palinić, predsjednica Kulturnog vijeća za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara, Lilian Stošić, voditeljica područnog Odjela za konzervatorske poslove, istaknula je da je rješenjem od 3. ožujka 2023. godine sklop Dječje bolnice Kantrida proglašen trajnim zaštićenim kulturnim dobrom s propisanim sustavom mjera zaštite.
– Nitko nema čarobni štapić, ovo je krasan poligon za političke obračune, a Odbor za kulturu mora pokušati spriječiti baš takav slijed događaja. Netko sve ovo mora kontrolirati izvan i iznad političkih stremljenja i spriječiti zloupotrebu. Rijeka je grad na moru, a do sada baš i nije živjela na moru. Ovaj prostor nudi nam idealnu priliku da živimo uz more. Ne kažem da turisti nisu dobrodošli, ali u tom prostoru bih više volio gledati građane, nego ekskluzivni turistički kompleks. Najlakše je porušiti i porezati, idemo mi to očuvati, naglasio je Zlatko Meić, član Odbora za kulturu.
Prije nego je Odbor za kulturu usvojio Zaključak s tematske sjednice, najslikovitije se o prostoru Dječje bolnice Kantrida i njezinoj potencijalnoj budućnosti, izrazila Dobrila Kraljić iz Studia Perivoj.
– Turističke investicije su primamljive, ali one u ovom slučaju ne dolaze u obzir. Ma što tko pričao, nemoguće je čak i uz maksimalnu kreaciju dobiti bolji, potentniji i zdraviji krajobraz od toga što je Kantrida danas. Sve što bi netko od potencijalnih investitora obećao, bilo bi McDonald’s sendvič u odnosu na zdravi prirodni obrok. S urbanističke, ekološke i klimatske strane Kantrida je vrhunski očuvana, to je najpotentniji komad mikro-lokacije u Rijeci, nema tih novaca koji bi nešto bolje od toga napravili, zaključila je Dobrila Kraljić.
Maša Magzan: Kod Paviljona 1 mi je najgore što nije bio bitan program, nego tko će ponuditi više
Iako na ovoj tematskoj sjednici nije bilo riječi o Paviljonu 1 Centralne riječke tržnice, niti o paviljonu na Brajdi, Odbor za kulturu na jednoj od prijašnjih sjednica i o ovom je problemu progovorio. Paviljon 1 je sada iznajmljen tvrtki Parve na 20 godina, paviljon na Brajdi je izgubio djelatnost za koju je bio obnavljan.
– Čini mi se kao ona uzrečica ne zna lijeva, što joj radi desna ruka. I tu ne mislim ni na kakve ideološke konotacije. Konfuzna politika nedostatka strategije doveo je do toga da smo se, uz golemi nemar, odrekli kontinuiteta gradske tržnice, koja bi trebala biti biser svakog grada. Kada smo došli do situacije da je sve gotovo propalo, iznajmili smo prostor na 20 godina. Brigo moja, prijeđi na drugoga. Potpuna bezidejnost gradske vlasti, to je nedopustivo. Ono što mi je najgore od svega je da uopće nije bio bitan program koji će se u tom prostoru odvijati, nego tko će ponuditi više novaca. To je onaj zadnji čavao, rekla je Maša Magzan, predsjednica Odbora za kulturu grada Rijeke.
– Puno je nelogičnosti u svim tim procesima, upravljanje od strane Rijeka plusa je iznimno problematično kada su u pitanju čak i parkinzi, onaj novi na Delti je poluprazan isključivo cijene radi. U slučaju Tržnica mislim da je donesena pogreška odluka, eksperiment je trebalo testirati na Brajdi, koja je u startu prazna, a ne s Paviljonom 1 koji se nalazi u sklopu Centralne tržnice, koja je građanska tržnica, nije turistička tržnica i ne bi to smjela biti. Dvadeset godina je velik broj godina, nismo sigurni da je to najbolji smjer. Interes građana morao bi biti na prvom mjestu, rekao je Renato Stanković.
Naslovnu fotografiju snimio Kristian Sirotich
#dječja bolnica Kantrida #Maša Magzan #Nana Palinić #Odbor za kulturu Grada Rijeke #Renato Stanković